Samovoljne zabrane punjenja električnih vozila u garažama: Tehnički apsurd koji može biti kažnjiv

Posljednjih mjeseci u višestambenim zgradama diljem Hrvatske bilježi se sve češća situacija u kojoj upravitelji i predstavnici stanara, pod pritiskom medijskih senzacija i internih dopisa pojedinih institucija, donose odluke o zabrani punjenja električnih vozila u svojim garažama i na natkrivenim parkirnim mjestima. No, takva praksa otvara ozbiljna pravna, tehnička i društvena pitanja. Udruga eMobilnost Hrvatska pokrenula je stoga edukativnu inicijativu s ciljem informiranja upravitelja o nelegalnosti ovakvih odluka i uklanjanja bespravno postavljenih znakova.

Inicijativa je pokrenuta nakon više prijava vozača električnih automobila, koji su utvrdili da su pojedini upravitelji problemu pristupili restriktivno, bez razumijevanja tehničkog i pravnog okvira. Sporne oznake zabrane često se pozivaju na pojedinačna mišljenja tijela civilne zaštite koja nemaju opći pravni karakter, već su izdana za konkretne situacije. Isticanje tih mišljenja kao općih pravila stvara nepotrebnu konfuziju, zbog čega je cilj inicijative edukacija upravitelja i omogućavanje zakonitog korištenja privatne imovine u skladu s važećim zakonodavstvom.

Tehnička neodrživost zabrane

Stručnjaci iz EV Clinic na svojim stranicama ističu da je selektivna zabrana usmjerena isključivo na električna i plug-in hibridna vozila potpuno tehnički neutemeljena i diskriminatorna. Termin "punjenje vozila na baterije", kad je tako postavljen, obuhvaća i konvencionalna vozila s unutarnjim izgaranjem koja koriste moderne hibridne i blage hibridne sustave, budući da gotovo cijeli suvremeni vozni park nakon 2010. godine koristi litij-ionske ili slične baterijske tehnologije. Ako bi se dosljedno primijenio argument da garaže "nisu projektirane za vozila s baterijskim sustavima", ulazak u garažu morao bi se zabraniti praktički svim modernim benzincima i dizelašima na hrvatskim cestama – kažu iz instituta EV Clinic.

Nadalje, nedosljednost ovakvih odluka dovodi do praktičnih apsurda jer većina modernih vozila tijekom kretanja kontinuirano puni vlastite baterije kroz rekuperaciju energije, rad alternatora ili invertera. To bi (dovedeno do apsurda) značilo da bi vozači morali gurati svoja vozila od ulaza u garažu do parkirnog mjesta kako bi izbjegli aktivno punjenje u "zoni zabrane".

Pokretači inicijative ističu da službene statistike ne podržavaju narativ o povišenom riziku od požara, kad je riječ o električnim vozilima. Ministarstvo unutarnjih poslova u 2024. godini zabilježilo je 744 požara vozila u Hrvatskoj, gdje su najčešći uzroci bili starost i tehnička neispravnost, što se znatno rjeđe veže uz električna vozila. Vatrogasne službe pritom upozoravaju da veći stvarni problem predstavljaju improvizirane preinake na električnim biciklima i romobilima, a ne ispravno instalirane punionice električnih automobila.

Pravne posljedice

Donositelji i provoditelji ovakvih zabrana izlažu se prekršajnoj, građanskopravnoj i kaznenopravnoj odgovornosti. Postavljanje znakova zabrane ili fizičkih zapreka kojima se vlasniku parkirnog mjesta onemogućuje uobičajeno korištenje njegove imovine predstavlja smetanje posjeda.

Suvlasnici koji ispravno instaliranom utičnicom pune vozilo ne diraju u prava ostalih stanara, dok proizvoljno propisana zabrana punjenja otvara prostor za tužbe. Suvlasnike i predstavnike stanara može se tužiti radi smetanja posjeda i tražiti obvezno uklanjanje znakova zabrane – o trošku onih koji su ih tamo postavili.

Primjer sporne prakse

Kao konkretan primjer ovakvog postupanja navodi se Zapisnik sa sastanka suvlasnika jedne zagrebačke zgrade iz travnja. Tamo je, naime, izglasan prijedlog o zabrani korištenja garaže i natkrivenih parkirnih mjesta uz zgradu za električna vozila, dok se istodobno dopušta mogućnost korištenja ostalih parkirnih mjesta izvan garaže za postavljanje električnih kabela i punjača.

Ovaj slučaj zorno ilustrira diskriminacijsku narav odluke jer su elektrotehnički uvjeti i kabeli identični unutar i izvan garaže. Time se vlasnik, koji je legalno kupio i u zemljišnim knjigama upisao garažno mjesto kao svoj posebni dio nekretnine, prisiljava da punjenje obavlja isključivo na mjestu koje mu odredi netko drugi. Udruga eMobilnost i institut EV Clinic najavljuju da će, u suradnji s odvjetnicima, aktivno pružati pravnu podršku svim pogođenim vlasnicima u pokretanju sudskih postupaka.
Nadalje, selektivna zabrana ispunjava obilježja neizravne diskriminacije. Postupak se u tom slučaju može pokrenuti pred prekršajnim sudom, ako se pokaže da vlasnici vozila trpe i konkretnu materijalnu štetu zbog skupljeg punjenja na javnoj infrastrukturi te gubitka tržišne vrijednosti samog parkirnog mjesta. Za to, upozoravaju pravnici, predstavnici stanara, upravitelji i suvlasnici koji su sudjelovali u donošenju protupravne odluke odgovaraju solidarno i osobnom imovinom.

Za one, pak, koji bi htjeli u vlastitoj zgradi legalno ugraditi punjač za električna vozila, dostupan je i besplatni vodič na ovom mjestu.

Primjer nezakonito postavljenog i pravno neutemeljenog znaka zabrane