Suzbiti najteže prekršitelje, zdravstveni za starije od 67 i skuplje po džepu za pojas i mobitel

Cestovni promet oduzima previše života. Prošle godine prema preliminarnim podacima MUP-a, na našim je cestama život izgubilo 316 osoba, teže su ozlijeđene 2703 osobe, a lakše 11.247. Prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa cilj je do 2020. spustiti godišnji broj poginulih na 213, a kako je taj cilj sve dalji, Vlada je odlučila ove godine uvesti rigoroznije kazne za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje. MUP je tako u prosincu prošle godine iznio prijedloge izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje je izradio u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu.

ZG-007-JB Personalizirane pločice nekima su bacanje novca, a neki ih vole - evo koliko koštaju – Trenutačno je u tijeku uobičajena procedura postupka usuglašavanja s nadležnim tijelima prije provođenja postupka savjetovanja s javnošću. Nakon provođenja postupka savjetovanja s javnošću, kada će nacrt prijedloga biti objavljen na Vladinoj internetskoj stranici e-savjetovanja, Nacrt prijedloga Zakona uputit će se u proceduru Vladi Republike Hrvatske, koja će ga zatim uputiti u Hrvatski sabor radi provođenja rasprave u prvom čitanju, a nakon toga u najduljem roku od šest mjeseci konačni prijedlog Zakona ide u drugo čitanje i tada se donosi odluka o donošenju zakona – objašnjavaju redovnu proceduru donošenja Zakona iz MUP-a. Dakle, najavljene strože kazne bi u najoptimističnijim procjenama mogle stupiti na snagu za nekoliko mjeseci, a realnije je da će to biti u drugoj polovini godine. A mjere koje policija predlaže kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i stradalih na cestama u prvom je redu usmjeren na suzbijanje prekršaja koji dovode do najtežih prometnih nesreća poput prebrze vožnje. Primjerice, od lanjskih 316 poginulih na našim cestama, čak 158 osoba poginulo je u prometnim nesrećama kojima je uzrok bila brzina ili brzina koja nije bila prilagođena uvjetima na cesti. Konkretno, za prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km na sat, prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 promila, vožnju prije položenog ispit te vožnju u vrijeme kad je vozaču oduzeta vozačka dozvola, umjesto dosadašnjih blažih novčanih kazni koje su iznosile od 5000 do maksimalnih 15.000 kuna, po novom bi prekršitelji plaćali iznos od 10.000 do 20.000 kuna.

Posebno će se penalizirati recidivisti, odnosno oni vozači koji učestalo rade najteže prometne nesreće. Primjerice, ako policija uhvati vozača koji je najmanje dva puta već pravomoćno kažnjen zbog navedenih najtežih prekršaja i unatoč tome je ponovno za volanom, mogla bi mu privremeno oduzeti vozilo. Upravo se o prijedlogu te odredbe u javnosti podiglo najviše prašine zbog zadiranja u pravo vlasništva, ali i mogućnost provedbe te mjere budući da počinitelj ne mora biti vlasnik automobila kojim počini prekršaj, primjerice ako je vozilo od tvrtke ili u leasingu. Međutim, policija objašnjava da će se raditi o zaštitnoj mjeri uz pojedine najteže prekršaje, a na koliki period će se oduzeti vozilo kao sredstvo počinjenja tih prekršaja, ovisit će o odluci suda. Neovisno o modalitetu provedbe, treba pozdraviti intenciju čiji je cilj sprečavanje recidivista da bezobrazno opetovano čine najteže prekršaje. Uz to, za takve najteže prekršaje predlaže se snažnije udaranje po džepu, ali i povećanje raspona kaznenih bodova za pojedine prekršaje. Stručnjaci iz policije i prometnog fakulteta uočili su da se posljednjih godina događa sve više prometnih nesreća i to često kobnih čiji je razlog neobjašnjiv, a riječ je o naglom skretanju u suprotni prometni trak ili slijetanju s ceste. Takve nesreće posljedica su korištenja pametnih telefona za vrijeme vožnje, pri čemu je telefoniranje manje opasno od “surfanja” i dopisivanja. Još prije pet godina, sjećamo se, u Nizozemskoj smo na amsterdamskoj obilaznici na svakih nekoliko kilometara vidjeli velika upozorenja: Ne koristite društvene mreže dok vozite!; a kazali su nam da su već tada Nizozemci bitno postrožili kazne za takve vozače. Sada se i u Hrvatskoj predlaže veća kazna za korištenje telefona u vožnji, s dosadašnjih 500 kuna povisila bi se na 1500 kuna.

Novčana kazna za nepropisan prijevoz djece još je jedna kazna na koju stručna jasnost dulje vrijeme upozorava da je premala i da se mnogi vozači ne pridržavaju te odredbe, trebala bi se povećati s dosadašnjih 500 na 1000 kuna, a na istovjetan način bi se trebala povećati kazna za nevezivanje sigurnosnog pojasa – s dosadašnjih 500 na 1000 kuna. Još jednom će se pokušati uvesti obvezni preventivni liječnički pregled za starije vozače. U posljednjih nekoliko godina ta se odredba trebala uvesti (jednom nakratko čak i jest, ali je brzo mijenjana), ali bi se uvijek povukla i to ni manje ni više nego zbog pritiska umirovljeničkih udruga, a znamo da je i najjača umirovljenička politička stranka bila uz bivšu lijevu Vladu, baš kao što je sada i uz desnu. Za razliku od prijašnjih prijedloga, prema kojima bi na preventivni liječnički pregled trebali stariji od 65 godina, prema novom bi vozači na preventivni pregled trebali s navršenih 67 godina, budući da je u međuvremenu mirovinskom reformom predloženo da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godine.

Radna skupina koja je predložila mjere ovaj je prijedlog obrazložila činjenicama: vozači stariji od 67 godina čine 9,1 posto vozačke populacije u RH te su u 2017. sudjelovali u 11,7% svih prometnih nesreća. Od ukupno 3974 prometne nesreće u kojima su sudjelovali, izazvali su ih 2730 ili 68,7 posto. U tim su nesrećama poginule 24 osobe. Takav se trend nastavio i u 2018. godini, kada su u prvih 10 mjeseci vozači stariji od 67 godina izazvali 71 posto prometnih nesreća u kojima su sudjelovali. Dakako, već su se javile umirovljeničke udruge koje su protiv preventivnih liječničkih pregleda, a glavni argument im je da su oni preskupi. Cijena tih pregleda jest od 300 do 450 kuna.