Unatoč rastu, Vladine mjere ublažile izravan učinak na građane

Rast cijena goriva u Europskoj uniji u ožujku 2026. dodatno je naglasio energetsku ranjivost europskog gospodarstva, a najnoviji podaci Eurostata pokazuju snažan godišnji skok u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupno su cijene goriva i maziva u EU porasle za 12,9 posto, pri čemu je dizel poskupio čak 19,8 posto, a benzin 9,4 posto na godišnjoj razini.

Rast je zabilježen u gotovo svim državama članicama, s najizraženijim povećanjima u Njemačkoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj, dok su tek rijetke zemlje poput Slovenije i Mađarske zabilježile pad cijena, kaže Eurostat. Ovakva kretanja velikim su dijelom posljedica rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, ali i geopolitičkih napetosti koje su poremetile opskrbne lance energenata.

U takvom okruženju Hrvatska se nalazi u specifičnoj poziciji. Iako su tržišni pritisci prisutni, Vladine mjere ograničavanja cijena goriva ublažile su njihov izravan učinak na građane i gospodarstvo. Unatoč tome, trend rasta nije zaobišao domaće tržište. U ožujku 2026. cijena benzina u Hrvatskoj iznosila je oko 1,55 eura po litri, a dizela oko 1,67 eura, što potvrđuje kontinuitet poskupljenja u odnosu na prethodnu godinu.

Ipak, u usporedbi s prosjekom EU, Hrvatska i dalje ostaje blago ispodprosječna po razini cijena goriva. Rast cijena goriva već se reflektira i na širu inflacijsku sliku. U ožujku su troškovi energije značajno pridonijeli inflaciji, dok su troškovi prijevoza dodatno opteretili kućne budžete i poslovanje poduzeća.

Ako se trenutačni trendovi nastave, cijene goriva ostat će jedan od ključnih inflatornih pritisaka u 2026., pri čemu će daljnji razvoj uvelike ovisiti o kretanjima na globalnom energetskom tržištu i eventualnim regulatornim intervencijama država članica.