Zapovjednik HRM-a napravio teški prometni prekršaj, a ‘savjesni vozač’ koji ga je snimao dvostruko teži, s elementima obijesne vožnje

koji je 30. siječnja 2020. snimljen kako Opel Insignijom 1.6 CDTI sa 136 KS juri brzinom i većom od 220 km/h (po brzinomjeru, jer je najveća brzina tog modela 211 km/h, a na blagoj nizbrdici postigao je i nešto više), kojeg je snimao (nadamo se) suvozač u Mercedes-Benzu E-klase (W211; 2003. – 2009.), vjerojatno 220 CDI sa 150 KS, koji može potegnuti 216 km/h, otkriva više nego što je savjesni vozač Mercedesa predstavio javnosti.

Prvo, vozač Insignije napravio je težak prometni prekršaj temeljem članka 54. stavka 2, za koje je zapriječena kazna od 5000 do 15.000 kn i tri kaznena boda. Ponavljamo, težak prometni prekršaj, za kojeg treba snositi posljedice po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i stegovno, jer je teško nepropisnom vožnjom, kao čelnik, narušio ugled HRM-a, a trebao bi biti uzor.

Ipak, njegov teški prometni prekršaj nije iz kategorije najtežih. Neusporedivo je blaži od vožnje u naseljenom mjestu brzinom više od trostruko većom od dozvoljene, prolasku kroz crveno svjetlo... Konačno, po novom, oštrijem zakonu, za prvi takav prekršaj nije predviđeno oduzimanje vozačke dozvole (za drugi najmanje 3 mjeseca, za treći i svaki sljedeći najmanje 6 mjeseci).

Drugo, 'savjesni' vozač, umjesto da je zapamtio registarske oznake i propisanim postupkom, u vožnji sukladno članku 196. stavak 4, odnosno nakon zaustavljanja na prvoj benzinskoj crpki ili odmorištu nazvao policiju na 192, uzeo je zakon u svoje ruke te neovlašteno i s neprikladnim sredstvima (jedno je kad brzinomjer njegovog automobila pokaže sigurnosno uvećanih 220 km/h, a drugo kad certificirani i baždareni uređaj u presretaču pokaže točnu), automobilom starijim od 11 godina krenuo u nekontroliranu jurnjavu, glumeći presretača, pritom kršeći prometne i druge (GDPR) propise, pritom znatno teže (!) od neodgovornog zapovjednika HRM-a.

Kako sam sebe prokazuje, prekršio je:

Članak 46. stavak 1: ne držeći se sredine trake, odnosno vozeći s pola vozila na voznoj, pola na pretjecajnoj traci, i to u drastičnom brzinskom prekršaju
Člana 54. stavak 2: drastično kršeći brzinsko ograničenje, vožnjom brže od 210 km/h, za što je predviđena kazna od 5000 do 15.000 kn i 3 kaznena boda
Članak 109. stavak 1: vozeći premalim razmakom, mjestimično drastično manjim od propisanih pravilom prijeđenog puta u dvije sekunde: 116 metara pri 210 km/h.

Trebalo bi usto utvrditi kako je, u krajnje riskantnim okolnostima korišten mobilni uređaj, čak i ako ga je koristio suvozač te je li i koliko postupak nelegalnog snimanja utjecao na sigurnost vožnje.

Kad se sve zbroji, ima i elemenata obijesne vožnje te bi se 'savjesni vozač' mogao naći u problemima koje nije očekivao.

Usto je, kad je već znao da je riječ o visoko pozicioniranim časniku, koristio 'korektan i dobronamjeran' izričaj: Budala me skoro ubio! Stvorio se sekundu pokraj mene na ulazu u tunel. To he katastrofa, bilo je – ajme'.

Kako su tuneli, a i dijelovi dionice Autoceste A1, od Dugopolja prema Zagvozdu, pokriveni kamerama policija bi trebala od HAC-a zatražiti snimku, da se vidi je li Raffanelli dodatno, osim velikim brzinskim prekoračenjem, ugrozio sigurnost vožnje ili ga je 'normalno' pretekao, koliko je moguće u velikom brzinskom prekoračenju, a potom je krenulo naganjanje stilom 'Neeš ti mene...'

Policija treba ozbiljno reagirati i spriječiti da građani uzimaju 'zakon u svoje ruke', jer to može, trebamo li povlačiti paralele, izazvati nesagledive posljedice. Stoga se jasno treba odrediti prema ovom nelegalnom snimanju u vožnji i 'glumljenju presretača', uz teško kršenje prometnih propisa i ugrožavanje sigurnosti te postupiti ravnomjerno prema oba vozača.

Istodobno treba intenzivirati mjere premrežavanja svih autocesta, brzih prometnica i opasnih radarskim kamerama, jer je to najučinkovitija mjera discipliniranja neodgovornih i nesavjesnih vozača.