Crne točke: Ovo su 23 najopasnija mjesta na hrvatskim cestama

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je 55,433.982,80 kuna za projekt "Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama". Hrvatske ceste, kao korisnik tog projekta, njime će sanirati ukupno 23 opasna mjesta diljem Hrvatske. Navedeni projekt sanacije crnih točaka na hrvatskim cestama provodi se u sklopu ulaganja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u razvoj prometne infrastrukture kojem je cilj povećanje sigurnosti na cestama.

Poziv za sufinanciranje

U Ministarstvu kažu da su u lipnju 2018. otvorili Poziv za sufinanciranje sanacije opasnih mjesta (uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama u sklopu kojeg je Hrvatskim cestama odobren navedeni projekt. Ukupna vrijednost projekta je 68,596.132,80 kuna. Prihvatljivi troškovi financiranja iznose 55,433.982,80 kuna dok neprihvatljivi iznose 13,162.150 kuna, a oni se odnose na PDV i snose ih Hrvatske ceste. Ukupna pak bespovratna sredstva za korisnika projekta iznose 55,433.982,80 kuna od čega će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirati 47,118.885,38 kuna, a sredstvima Državnog proračuna 8,315.097,42 kuna.

Svrha ovog projekta, objašnjavaju u Ministarstvu, jest poboljšanje cestovne infrastrukture sanacijom opasnih mjesta na državnim prometnicama, odnosno, smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom te smanjenje broja ozlijeđenih i smrtno stradalih na državnim cestama. Hrvatske ceste su prethodno izradile dokument „Plan provedbe sanacije opasnih mjesta na državnim cestama RH" temeljem tada važeće metodologije za identifikaciju opasnih mjesta.

Opasna mjesta na državnim cestama

Shodno toj metodologiji na državnim su cestama u razdoblju do kraja 2016. identificirana 32 opasna mjesta od kojih je devet već sanirano, a preostala 23 opasna mjesta predmet su ovog projekta. Te 23 crne točke raspoređene su u 12 županija i to u Zagrebačkoj (1), Karlovačkoj (2), Varaždinskoj (1), Bjelovarsko-bilogorskoj (1), Primorsko-goranskoj (7), Požeško-slavonskoj (2), Vukovarsko-srijemskoj (2), Brodsko-posavskoj (1), Zadarskoj (2), Ličko-senjskoj (1), Šibensko-kninskoj (1) i Splitsko-dalmatinskoj (2).

U Ministarstvu objašnjavaju da je na temelju izrađene projektne dokumentacije na tim opasnim mjestima planirano izvođenje radova kao što su izmjena i dopuna svih tipova prometne signalizacije i opreme, primjena i postavljanje svjetlosne prometne signalizacije, građevinsko uređenje i izgradnja dostatnih širina sporednih prilaza i pješačkih nogostupa, izvedba pješačkih prijelaza, izvedba nogostupa, izgradnja kraćih dionica, izvođenje radova (proširenje kolnika), izgradnja kružnih raskrižja, radovi na kolničkoj konstrukciji, ugradnja zaštitnih ograda, izmještanje i izgradnja autobusnih stajališta, rekonstrukcija raskrižja... Sanacijom opasnih mjesta, poručuju iz Ministarstva, poboljšat će se sigurnost prometa na cestama s naglaskom na najranjivije sudionike u prometu – pješake, bicikliste, motoriste. Ceste bi se trebale učiniti tolerantnijima prema vozačkim pogreškama čime će se smanjiti vjerojatnost nesreća.

U Ministarstvu kažu da oni kao središnje tijelo državne uprave zaduženo za razvoj i unapređenje prometne infrastrukture kontinuirano rade na pripremi i provedbi strateških prometnih projekata te tako uspješno koriste sredstva iz EU fondova. U prilog tome govori i činjenica kako je do sada ugovoreno čak 45 projekata iz sektora prometa ukupne vrijednosti veće od 11 milijardi kuna, koji se financiraju iz fondova EU tj. iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020. (OPKK), što predstavlja gotovo 80 posto ugovorenosti iz tog programa. Sigurnost na cestama jedan je od glavnih prioriteta izraženih u prometnim ciljevima OPKK-a odnosno kroz prioritetnu os „Povezanost i mobilnost". U Ministarstvu kažu da ta prioritetna os predstavlja okosnicu njihova rada kao Posredničkog tijela razine 1 u Sustavu upravljanja i kontrole ESI fondova.

Njezin naglasak je na ulaganja u prometnu infrastrukturu koja čini preduvjet za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju koja će olakšati kretanje roba i ljudi, kako unutar Hrvatske tako i prema ostalim dijelovima Europe. Jedan od temeljnih planova iskazanih unutar OPKK-a je smanjenje broja smrtno stradalih u prometu. U Ministarstvu objašnjavaju da se to nastoji postići mjerama poput poboljšanja cestovne infrastrukture, prepoznavanja i uklanjanja opasnih mjesta, poboljšanja sigurnosti vozila, poboljšanjem hitne medicinske službe i brzim zbrinjavanjem nakon nesreće, te iniciranjem izmjena prometnih zakona. Poseban naglasak je na uklanjanju glavnih crnih točaka koje se odnose na dionice cesta i križanja, a taj se problem nastoji riješiti aktivnostima kao što su saniranje križanja, saniranje kritičnih točka dionica cesta, dodavanje i unapređenje pješačkih i biciklističkih traka/prolaza, poboljšavanje pokrivenosti cesta prometnim znakovima, horizontalna signalizacija te njihova poboljšana vidljivost, uvođenje fizičkih mjera za usporavanje prometa i priprema projektne dokumentacije.

Potpisivanje ugovora

Odluka o financiranju projekta "Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama" donesena je 21. studenog 2018. godine, a potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava održat će se danas 30. siječnja 2019. u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ugovor će potpisati ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Tomislav Petric i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.