Europa bi mogla otvoriti vrata malenim električnim automobilima, cijene već od 15.000 eura

Do kraja godine mogli bismo dobiti okvire europske regulative, kojom bi se donijele značajne promjene u službenoj klasifikaciji vozila, sve s ciljem poticanja proizvodnje cjenovno pristupačnih električnih automobila. Europska komisija navodno uskoro planira službeno objaviti stvaranje nove kategorije malih električnih vozila, čija bi se cijena kretala između 15.000 i 20.000 eura. Ta je inicijativa odgovor na potrebu da se europska automobilska industrija učini konkurentnijom u odnosu na kineske proizvođače te da se potrošačima omogući lakši prijelaz na električnu mobilnost.​

Zamrzavanje nekih od propisa
Predstavnici autoindustrije, koja se generalno slaže s planom EU, predložili su naziv "M1-e" za ovu novu međukategoriju koja bi se smjestila između postojećih lakih četverocikala (L7) i konvencionalnih automobila (M1). Kategorija je inicijalno imala nadimak "E-car", a bila bi donekle usporediva s japanskom poznatom klasom "kei" automobila – bila bi rezervirana za vrlo kompaktne gradske modele na električni pogon, cjenovno pristupačne i rudimentarne kad je riječ o dodacima i opremi.

Prijedlog regulative trebao bi uključivati i zamrzavanje određenih europskih propisa na deset godina za tu kategoriju vozila, kako bi se mogli smanjiti troškovi razvoja, ali uz zadržavanje osnovnih značajki sigurnosti. Cilj je izbjeći složene standarde koji trenutačno usporavaju inovacije i poskupljuju proizvodnju, što se posebno odražava na manja gradska vozila.​

Međutim, najava nove kategorije izazvala je zabrinutost organizacija za sigurnost u prometu. Europsko vijeće za sigurnost prometa (ETSC) pozvalo je Komisiju na oprez, naglašavajući da bilo koja nova kategorija, bilo "M1-e" ili slična, mora poštovati stroge sigurnosne limite. ETSC inzistira na tome da takva vozila moraju imati ograničenu masu, veličinu i maksimalnu brzinu od 120 km/h kako bi se osiguralo da su doista "mala i sigurna" te se oštro protive stvaranju potpuno nove kategorije koja bi mogla sniziti postojeće standarde sigurnosti.​

Industrijske najave
Europska autoindustrija, koja u razgovorima s predstavnicima EU ionako već traži izlaz iz teške situacije, širokih bi ruku prihvatila "labaviju" regulativu. Ona bi vjerojatno za neke od njih značila povratak malenih gradskih automobila, a onima koji ih već imaju u ponudi pomogla bi sniziti cijene.

Primjerice, Alain Favey, izvršni direktor Peugeota, potvrdio je da oni ozbiljno razmatraju lansiranje nasljednika modela 108 ako nova kategorija omogući profitabilnu proizvodnju. Istaknuo je da je Peugeot u ne tako davnoj prošlosti prodao više od milijun vozila u A-segmentu kroz linije 106, 107 i 108, te da će se, ako regulatorni okvir bude povoljan, svakako naći prostor za Peugeot u tom segmentu.

U istom smjeru razmišljaju i u Daciji, ali i Citroënu, koji je u ponudi imao C1 kao "brata blizanca" Peugeotovog modela 108. Povlačenje modela 108 prije četiri godine, zajedno sa sestrinskim Citroënom C1 i konkurentima poput Forda Ka, Opela Vive, Volkswagen Up!-a i Škode Citigo, bilo je izravna posljedica strogih regulativa koje su uništile profitne marže. Novi regulatorni okvir trebao bi smanjiti količinu obvezne opreme i zakonodavnih zahtjeva, čime bi se proizvođačima omogućilo postizanje održivih zarada unatoč niskim prodajnim cijenama.

Potez EU, ako se ostvari kako je neslužbeno najavljen, vjerojatno bi objeručke prihvatili i u Fiatu, Volkswagenu i Renaultu, jer već u razvoju imaju modele poput Pande, ID.Every1 i Twinga, koji bi mogli značajno profitirati od uvrštavanja u kategoriju "M1-e".