Kupnja rabljenog vozila uvijek je lutrija. Može ispasti najbolje, a možete si natovariti na vrat automobil s tisuću problema, piše HAK Revija.
Ono od čega mnogi strepe, i to s punim pravom, kod kupnje polovnog vozila je muljanje s prijeđenom kilometražom vozila. Da, navođenje da je vozilo prešlo manje kilometara nego što zaista jest i da je čak mlađe godište nego što jest stvarno nije rijetkost.
Pri tome prevaranti doista nemaju mjeru da izvrše tek kozmetičke korekcije po sistemu plus minus sto kilometara. Bit će da im se ne isplati. Slučajevi iz sudske prakse govore da se zna raditi o razlici između stvarno prijeđenih i prikazanih kilometara koja premašuje čak 100.000 km, a to je, priznat ćete, doista i značajno i puno previše.
U tom slučaju to vozilo itekako ima ono što se zove materijalnim nedostatkom, kako to utvrđuje Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici u presudi Gž-276/2018, gdje se radilo o slučaju u kojem je vozilo prodano s podatkom na brojčaniku o 93.198 prijeđenih kilometara, a stvarno je prešlo 201.412 km. Nije zanemarivo, zar ne?
Što kaže zakon? “Tko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a ako je time pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta kazna od 1 do 8 godina. Kazna zatvora do 1 godine propisana je za slučaj ako je tim kaznenim djelom pribavljena mala imovinska korist a počinitelj je išao za pribavljanjem takve koristi.”
Slučaj iz Zagreba
Scenarij za takve slučajeve? Općinski kazneni sud u Zagrebu u predmetu K-57/20 (10.12.2020.) daje uvid u jedan od njih. U tom predmetu utvrđeno je kako je optužena kriva upravo za kazneno djelo prevare i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci te joj je izrečena uvjetna osuda, naime, izrečena kazna neće se izvršiti ako u roku 2 godine od pravomoćnosti ne počini novo kazneno djelo.
Ključna su pitanja koja je sud trebao utvrditi je li optužena na vozilu koje je prodala modificirala broj prijeđenih kilometara, je li navela da je vozilo godinu dana mlađe nego što zaista jest te to lažno prikazivala kupcu, oštećeniku, što je dakako utjecalo na visinu kupoprodajne cijene.
Priča standardna, kupac – oštećenik do je vozila došao preko oglasnika, našao se s prodavateljicom i njenim sinom, pogledao kilometražu, vidio 150.000 kilometara, pitao ih je li to doista točno, oni naravno potvrdili.
Kupio auto pa mu bilo čudno koliko ulja troši
Nadalje, upitao je, kako i priliči tim razgovorima kod kupnje vozila, je li stanje motora u redu, oni naravno rekli da je uredan. I onda kreće zaplet, kupac uočava da vozilo troši odveć ulja, provjerava carinske papire i utvrđuje da u njima piše da je vozilo prešlo 210.000 km, a tako piše i u poreznom rješenju.
Kako to da je vozilo imalo manje kilometara kad je bilo na carini nego kad je njemu prodavano? Gdje su ti prijeđeni kilometri netragom nestali i kako? I ne samo to, ustanovljuje i da je vozilo 2004. godište, a ne 2005., kako ga je prodavateljica uvjeravala, a njen sin oglasio.
Okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom. Brojevi ne štimaju, a i teško je povjerovati da vozilo protekom vremena samo od sebe postaje mlađe, bolje i evidentira manje kilometara, smanjuje ih štoviše.
Sud utvrđuje kako je kroz čitav taj period okrivljenica koristila taj automobil pa je nelogično da nije znala za stvarno stanje kilometraže, pored toga oglasila je prodaju vozila na javno dostupnim stranicama i pritom pogrešno stavila manju kilometražu od stvarno prijeđene, ali i nižu godinu proizvodnje, sve kako bi se kupca dovelo u zabludu te postigla veća cijena vozila.
Sud utvrđuje da je postupala s izravnom namjerom. Ishod je kaznena presuda 8 mjeseci zatvora, uvjetna osuda s rokom od 2 godine. Sud je kao otegotnu okolnost uzeo u obzir da ni po proteku roka od 3 godine okrivljena nije vratila razliku novca oštećenom.
Naravno da je presudom u kaznenom postupku oštećenom dosuđen i imovinsko-pravni zahtjev koji se tiče te razlike novca, vezano uz stvarnu i plaćenu vrijednost vozila s obzirom na stvarnu kilometražu i stvarnu godinu proizvodnje.
Varanje s elektronikom
No nije samo kazneno djelo prevare djelo za koje možete biti osuđeni krenete li se igrati s podacima o prijeđenoj kilometraži s namjerom da nekog naivnog kupca propisno nasamarite. Elektronika. Računalo, preinačavanje zapisa o kilometraži na nosaču memorije.
Kazneno djelo računalno krivotvorenje. Tko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neupotrebljivim ili nedostupnim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Pokušaj je također kažnjiv.
Kakve to veze ima sa smanjivanjem kilometraže? Kako ne bi imalo? Računalno krivotvorenje! Upravo za to djelo okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen na zatvorsku kaznu od 6 mjeseci uz izricanje uvjetne osude, pa mu se izrečena kazna neće izvršiti ako u roku 2 godine ne počini novo kazneno djelo u predmetu K-890/22-8 Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.
Okrivljenik je oglasio u oglasniku prodaju vozila koje je prethodno uvezao iz inozemstva posredstvom trgovačkog društva u kojem je direktor i naveo da je prijeđena kilometraža 128.020 km iako je znao da je auto uvezen s kilometražom od 134.000 km.
On je preinačio zapis o postojećoj kilometraži koji je pohranjen na nosaču memorije. Htio je prikazati da je vozilo manje istrošenosti i veće vrijednosti od stvarne. Kako se utvrdilo da kilometraža ne odgovara stvarnoj? Jednostavno, iz papira.
Iz porezne prijave za obračun i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila Ministarstva financija. Kako se okrivljenik pravdao? Iskazao je da su se na tom automobilu izgubile komponente koje su ukazivale na kilometražu, pa je on izvršio intervenciju na onoliko koliko je smatrao da bi ispravno trebalo biti. Kako li se samo nije prevario pa intervenirao tako da upiše veću kilometražu i tako umanji vrijednost vozila, tj. intervenira na svoju štetu, a ne štetu kupca, dođe doista čovjeku da se zapita. Kako to?
Povezane vijesti
