Nevjerojatni podaci: Evo koliko milijuna kuna odnese jedna nesreća

Zbog visokih brzina koje na njima razvijaju automobili, na autocestama su posljedice prometnih nesreća ozbiljnije nego na gradskim prometnicama. Većinom se radi o izlijetanju vozila s ceste. Kako doznajemo iz Hrvatskih autocesta, od ukupnog broja nesreća u 2018. godini najzastupljeniji tip prometne nesreće bio je slijetanje ili udar vozila u elastičnu odbojnu ogradu, a iznosio je 1171 ili 56% nesreća. U istom je vremenskom periodu najčešći uzrok nesreća na autocestama bio gubitak kontrole nad vozilom, koji je prouzročio 1189 nesreća ili 59% od ukupno 2015 prometnih nesreća. Slijedi nalet na na životinju, otpali predmet, puknuti dio pneumatika, neki drugi dio auta ili tereta koji je ispao s auta.

San za volanom

Kad čujemo za neku tešku prometnu nesreću na autocesti, nameće se pitanje je li vozač zaspao za volanom. Jer, vožnja autocestom je monotona, mnogi na put kreću umorni i u toplom ih autu san lako svlada. U današnje automobile proizvođači ugrađuju sigurnosne sustave koji reagiraju na netipične pokrete upravljačem te upozoravaju vozača da je vrijeme za odmor. No, mnogi ta upozorenja ignoriraju. Spasonosnima su se u mnogim takvim slučajevima pokazale vibrirajuće linije iscrtane na kolniku umjesto klasičnih bijelih crta. Prelaskom kotača preko nazubljene linije proizvodi se i vibracija i iritantan zvuk. Oni trgnu vozača iz sna, ili prekinu njegovo tipkanje po mobitelu - ovisno što je uzrok izlaska iz vozne trake. Takve se linije zadnje vrijeme iscrtavaju i na pojedinim dionicama hrvatskih autocesta.

- Vibrotrake postavljaju se kako bi korisnici bili zvučno i vibrirajuće upozoreni na prelazak u krivi smjer. Vibrirajući efekt osjeća se na upravljaču vozila čime dodatno upozorava vozača na opasnost. Najvećim dijelom izvedene su u zoni čvorišta (središnja puna linija na dvosmjernim krakovima u svrhu pravovremenog informiranja vozača o eventualnom prelasku na suprotni prometni trak), na prilazima portala svih tunela, te na ostalim dionicama autocesta na kojima su uočena učestalija izlijetanja vozila. U protekle dvije godine na autocestama A1 i A4 vibrotrake izvedene su u svim tunelima, dok su na autocesti A6 izvedene u deset tunela - kažu iz Hrvatskih autocesta. Napominju da se nakon postavljanja vibrotraka prati odvijanje prometa na tim dionicama. Ako se detaljnom analizom zaključi da su vibrotrake pridonijele podizanju stupnja sigurnosti, one će se postaviti i na dionicama autocesta s izrazito visokim prosječnim godišnjim dnevnim prometom. No, i bez detaljnije analize jasno je da vibrirajuće linije povećavaju sigurnost prometa.

Manje slijetanja s ceste

- Uzimajući u obzir pozitivnu europsku praksu te dosadašnja iskustva, linije s vibrirajućim efektom korisnije su od postojećih linija izvedenih samo bojanjem. Utvrđeno je da pridonose smanjenju prometnih nesreća odnosno smanjenju slijetanja vozila s kolnika. Praćenjem broja prometnih nesreća, konkretno slijetanja s ceste, od 2010. godine, kad su se vibrotrake počele iscrtavati, broj prometnih nesreća smanjio se za 38% - navode iz Hrvatskih autocesta.

Kilometar vibrirajuće linije stoji 30.000 kuna, u što je ubrojen i materijal i cijena radnika, strojeva... Na prvu, djeluje mnogo. No, prema metodologiji za identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži koju je izradio Fakultet prometnih znanosti, srednja vrijednost troškova uzrokovanih prometnim nesrećama bitno je veća. Ukupni trošak kod prometne nesreće za jednu poginulu osobu iznosi 1.333.000 eura odnosno 9.877.530 kuna. Za taj se iznos može iscrtati 329,25 km vibrirajuće linije. Ukupni trošak kod prometne nesreće za teško ozijeđenu osobu iznosi 173.300 eura odnosno 1.284.153 kune (42,80 km vibrirajuće linije). Ukupni trošak kod prometne nesreće za lakše ozlijeđenu osobu iznosi 13.300 eura odnosno 98.553 kune (3,28 km vibrirajuće linije).

- To su samo primarni troškovi, a sekundarni su još puno veći. Oni nastupaju kad čovjek izađe iz bolnice. Veći su jer su dugoročni, pogotovo ako je u nesreći mlad čovjek ostao invalid, pa mu je trajno potrebna tuđa njega, liječenje, smanjena mu je radna sposobnost. Više od dva milijuna kuna može iznositi samo invalidnina koja mu se mora isplaćivati do kraja života - upozorava stalni sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec. Dakle, sada ovih 30.000 kuna po kilometru vibrotrake više i ne djeluje puno...

Dojavite uočite li nešto na kolniku

Iz Hrvatskih autocesta napominju da vozači svojim odgovornim ponašanjem aktivno sudjeluju u postizanju veće sigurnosti. Naime, čim vozači dojave o bilo kakvoj prepreci na autocesti, ophodarska služba tu prepreku (otpali predmet s drugog vozila, dio oštećene gume...) odmah uklanja. Ovakvi su događaji nepredvidivi, a ophodarska služba ne može fizički biti u svakom trenutku na svakom dijelu autoceste, pa je i suradnja vozača neophodna kako bi sigurnost prometa bila veća.

Pri 150 km/h rijetko tko preživi

- Nesreće su na autocesti najčešće kad je loše vrijeme, jer je tada dozvoljeno voziti 60 km/h, a vozači i dalje voze 130 km/h. Kad je lijepo vrijeme, najčešće zaspu za volanom ili razrežu gumu. Kad vozač na 130 km/h zaspe za volanom, tijelo se opusti i posljedice su ozbiljne. Sa 130 km/h u budnom stanju ljudi obično ne ginu, jer, ako i razrežu gumu na nešto, stignu usporiti na cca 80 km/h. Također, udarac se amortizira jer je ograda elastična. Ali, već pri 150 km/h rijetko tko preživi - pojašnjava Goran Husinec, sudski vještak za promet.