‘Nikome nije u interesu voziti auto u Zagrebu – ali boljeg izbora nema’

Prema podacima iz statističkih ljetopisa Grada Zagreba – posljednji je objavljen prošle godine i sadrži podatke za 2024. godinu – u Zagrebu je registrirano 479.955 motornih vozila, od čega su 394.776 osobni automobili, piše N1.

Broj vozila u samo osam godina, od 2016. naovamo, veći je za 121 tisuću, a od 2000. povećao se za skoro 200 tisuća, iako se broj stanovnika u tom razdoblju nije povećao. Štoviše, čak se neznatno smanjio.

“Prometno planiranje je stihijsko”
Istodobno s velikim povećanjem broja motornih vozila u Zagrebu, smanjio se broj putnika u javnom prijevozu ZET-a. Od 2016. do 2024. broj putnika prevezenih tramvajima smanjio se sa 197 milijuna na 121,6 milijuna godišnje, a onih prevezenih autobusima ZET-a u istom je razdoblju pao s 90 milijuna na 55 milijuna godišnje.

Komentirajući te podatke, prometni stručnjak Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kaže kako problem leži u nejasnoj prometnoj strategiji Grada.

„Nema jasno definiranih pravila. Prometno i prostorno planiranje u gradu događaju se stihijski i ne znamo kako će sve to izgledati i na čemu ćemo biti 2040. godine. Nema sustavne slike prometa, nego se stvari rade ‘točkasto’. Na obodu grada grade se satelitska naselja do kojih nema javnog prijevoza pa su ljudi primorani koristiti automobile”, kaže.

“Željeznica dezintegrirana, ZET trom i neprilagođen”
Ševrović ističe kako bi bilo nekorektno reći da sadašnja gradska vlast ne pokušava nešto učiniti.

„Oni pokušavaju s nekim mjerama, ali na žalost kod nas na razini države ne postoji strateško planiranje. Donose se strategije i planovi, a u praksi se provode točkasto, tamo gdje se u određenom trenutku javi potreba.”

Zbog toga su Zagrepčani takoreći osuđeni na automobile kojih je sve više na gradskim cestama.

„Odgovorno tvrdim da nikome od građana nije u interesu koristiti automobil, ali koriste ga jer u danim okolnostima boljeg i isplativijeg izbora nemaju. Tko god ode u London, Madrid, München ili neki drugi veliki europski grad ne koristi ondje automobil, nego javni prijevoz zato što javni prijevoz tamo dobro funkcionira. U Zagrebu je željeznica posve dezintegrirana iz grada, a da ne govorim o ZET-u koji je trom, spor i neprilagođen”, smatra Ševrović.

Tri gradske željezničke linije
Duljina željezničkih pruga koje prolaze kroz Zagreb i služe za gradski prijevoz je 58 kilometara. Naspram pada broja putnika u tramvajima i autobusima, u već spomenutom razdoblju od 2016. do 2024. broj putnika prevezenih željeznicom u Zagrebu ostao je otprilike isti.

Prema podacima iz zagrebačkog Statističkog ljetopisa, godine 2016. prevezeno je 8,4 milijuna putnika. U dvjema pandemijskim godinama, 2020. i 2021. broj putnika pao je na šest milijuna da bi potom opet rastao i 2024. se vratio na 8,4 milijuna, odnosno na razinu iz 2016. godine.

Kroz Zagreb prolaze tri željezničke linije koje su tako i u funkciji gradskog prometa: Savski Marof – Dugo Selo s 12 stajališta na području grada; Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka sa stajalištima u Remetincu, Hrvatskom Leskovcu, Horvatima i Mavračićima te Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska sa stajalištima u Svetoj Klari, Buzinu i Odri.