Rast je umjetan, građani će i dalje unositi stare aute

Na papiru, godina na izmaku za automobilsku industriju izgleda sjajno. Nažalost, samo na papiru. Veliki rast tržišta samo je prividan jer broj novoregistriranih automobila pumpaju rent-a-car primjerci koji se nakon šest mjeseci korištenja vraćaju trgovcu. Ni to ne bi bio prevelik problem da ti 'godišnjaci' u konačnici završe na hrvatskom tržištu - dali bi doprinos pomlađivanju našeg voznog parka - ali oni su većinom izvezeni u druge (europske) države.

Našim su građanima nedostupni te domaći vozači i dalje iz bogatijih europskih država unose starije rabljene aute, koji su upitne ispravnosti i nemaju moderne sigurnosne sustave, što dodatno povećava nesigurnost na našim cestama. Porezni sustav i dalje je nakaradno postavljen te kupnju novih automobila ne da ne potiče, već istu kažnjava. Stupanjem na snagu novog, realnijeg ciklusa mjerenja potrošnje (WLTP) porastao je i deklarirani ispust CO2. Iako je Europska komisija izdala uputu da se u državama koje porez na nove aute obračunavaju (i) temeljem vrijednosti CO2 ta razlika ne smije vidjeti u povećanju poreza, odnosno ne smije se prebaciti na leđa građana, u Hrvatskoj se upravo to dogodilo.

Visoke trošarine, visok PDV

- Trošarine su još uvijek pretjerano visoke, a izrazito je visok i PDV. Zagovornik sam smanjenja ukupnog opterećenja za građane i poduzetnike, pa tako i u ovom dijelu. Neefikasnost i nespremnost da se vrše temeljite promjene sustava plaćamo visokim porezima. Preskupa smo država za razinu usluge koju javni servisi pružaju svojim građanima i poduzećima. A prevelika davanja su kočnica za snažniji ekonomski rast i razvoj - rekao je Agan Begić, direktor agencije Promocija plus.

Napominje da se na nekim europskim tržištima vidi i utjecaj WLTP-a, odnosno vidljiv je zastoj prodaje. Za pretpostaviti je da će nakon ovog razdoblja prilagodbe na nova pravila i tržište i porezni sustav zemalja profunkcionirati u punom smislu, kaže.

- Ako se to ne dogodi u narednih pola godine, moglo bi doći do neke tehničke prilagodbe novih rješenja - zbog važnosti automobilske industrije za ekonomiju EU. Što se tiče 2019. godine, pod uvjetom da ne budemo zapljusnuti novom svjetskom financijskom recesijom i uz očekivano zadržavanje iste razine turističkog prometa, optimistična je procjena kako će se ponoviti ovogodišnje brojke. Najveći će izazov svakako biti zadržavanje sadašnje razine prodaje novih vozila. Najavljivani novi udar na svjetsku ekonomiju mogao bi biti velik problem. Onaj prošli prije deset godina vrlo smo teško preživjeli i prilično se dugo oporavljali od njega. Ovaj sljedeći mogao bi biti razoran za ekonomiju i državu koja kao da nije ništa naučila iz prethodnog udara. Upravo zato bih bio vrlo oprezan sa svim investicijama u automobilskom biznisu, ali i s planiranjem vlastitog lagera - rekao je Agan Begić.

S aspekta marke Mitsubishi Motors, kaže direktor njihova zastupništva za Hrvatsku Branko Kondić, ostvaren je značajan rast prodaje novih vozila.

- Što se tiče tržišta u cjelini, dojam je da je značajno porastao izvoz gotovo novih vozila (tzv. dnevne registracije), a isto tako i prodaja rent-a-car tvrtkama na kratki rok (6 mjeseci) i naknadni izvoz takvih vozila na razvijena tržišta (80%). Individualni su kupci imali određeni rast, no u jednoznamenkastim postocima - kaže B. Kondić. I on navodi da primjena WLTP ciklusa u Hrvatskoj (odnosno koreliranog NEDC-a do kraja 2019.) radi dodatni pritisak na prodaju novih vozila, jer je riječ o prosječnom porastu izmjerenih vrijednosti CO2 od 7% kod benzinaca do 10% kod dizelaša.

- Naravno, rabljena vozila su mjerena po starom sustavu (NEDC) koji daje niže vrijednosti CO2, i još se k tome amortiziraju prema starosti vozila, što je potpuna katastrofa i nema veze s ekološkim porezom - naglašava B. Kondić. U idućoj godini očekuje "elektrifikaciju" ponude uz daljnji pad udjela dizela. Ne očekuje rast tržišta novih vozila, osim u kontekstu reizvoza, već pad individualne prodaje novih vozila i snažan rast uvoza rabljenih vozila.

- Iako brojke pokazuju rast od 20-ak posto, naše je tržište i dalje poprilično malo jer ove godine (do trenutka pripremanja teksta, op.a.) imamo tek 14.808 privatnih kupaca. Sve ostalo su flote, od kojih većina završi u izvozu. Dok mi izvozimo tzv. godišnjake, ljudi i dalje uvoze "krševe". Iako se struktura uvezenih automobila malo popravila, i dalje se radi o debelo isluženim automobilima jer kvalitetni primjerci rabljenih automobila imaju čak i veću cijenu nego što je kod nas, pa se takvi ne uvoze. Uvoze se automobili s ogromnom kilometražom ili nepoznatom servisnom prošlosti - kaže Miljenko Gvozdić iz Suzukija.

Porezna regulativa zaostaje

Smatra da novi standardi kao WLTP pritišću proizvođače na napredak, no naša porezna regulativa to ne prati odnosno ne potiče ljude na kupovinu novih, modernijih, sigurnijih, ekološkijih automobila.

- U rujnu smo bili svjedoci potpuno neosnovanog poskupljenja novih automobila. Predložene promjene smanjenja PPMV-a ne dovode do neutralizacije poskupljenja, jer do povećanja cijena nije dovela vrijednosna komponenta PPMV-a (koja se po novom prijedlogu mijenja), nego emisijska, a ona je ostala netaknuta - pojašnjava M. Gvozdić.

Rast premium segmenta je sporiji od rasta ukupnog tržišta i iznosi 9%. Dio rasta je proizašao iz činjenice da je gospodarski segment čekao implementaciju zakonskog okvira mogućnosti odbitka dijela troška nabave vozila (50% PDV-a), dok je drugi dio porasta "prirodan" rast u smislu vraćanja prodaje na predkrizno stanje i obnove voznog parka. U 2019. godini očekujemo daljnji rast tržišta, iako po nešto usporenijoj stopi, kaže Daniel Trojak iz Volvo Carsa. Nešto više optimizma stiže tek iz Renaulta.

- Rast je najveći od početka ekonomske krize i rastu oba prodajna kanala, poglavito kanal privatne prodaje koja je odraz ekonomske situacije u državi i kupovne moći stanovništva, pa smatramo da je ovo ipak pravi rast tržišta novih vozila, koji nije generiran samo prodajom rent-a-cara i velikih flotnih prodaja. No, treba biti oprezan u optimizmu jer je tržište najviše raslo do rujna (+29% vs. 2017.) uslijed utjecaja Zagreb Auto Showa te prodaje vozila sa zalihe prije uvođenja WLTP-a. Nakon rujna taj je rast znatno usporen (+6%), ali smatramo da će u 2019. tržište nastaviti rasti. Taj bi rast mogao biti oko 10% - kažu iz Renaulta.

Bez rent-a-cara i taksija, tržište raste samo 5 posto

- 2018. je statistički svrstala našu zemlju u skupinu članica EU s najvećim rastom godišnje prodaje, ali ako ovu brojku raslojimo na važne segmente, to izgleda nešto drugačije. Prodaja vozila za rent-a-car tvrtke se iz godine u godinu povećava zbog pozitivnih trendova u turizmu, ali i postupne promjene strukture gostiju. S druge strane, novi zakon kojim se regulira taksi prijevoz na ceste je doveo neke nove igrače s većim brojem vozila u dugoročnom najmu. Ova su dva procesa nositelji glavnine godišnjeg rasta tržišta. Svedemo li tržište na "regularne" kupce iz poslovnog sektora i obične građane, posljednja bi tri mjeseca mogla biti dobri pokazatelji pravog stanja tržišta. U tom je smislu rast tržišta bio znatno skromniji od ovog statističkog, te se umjesto o 19-postotnom rastu može govoriti o rastu od 4-5% - pojasnio je Agan Begić, direktor agencije Promocija plus.