Za masovan dolazak turista električnim automobilima trebat će riješiti punjače uz autoceste

Noćna mora vlasnika električnog automobila je doći na pumpu goriva s punionicama struje te utvrditi da će na red za punjenje trebati čekati tri-četiri sata. Brzo punjenje od 10 do 80 kapaciteta traje pola sata, ali na našim benzinskim stanicama uz autoceste ugrađena su najviše po dva brza i dva standardna.

Električni automobili nove generacije imaju realni doseg 300 do 400 kilometara, što je upola manje nego s klasičnim napajanjem.
To znači da električni automobili trebaju dvostruko češće na punjenje energetskog spremnika od klasičnih. Na našim autocestama izradili smo punionice za struju svakih pedesetak kilometara, s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri normalna.

U situaciji kad je električnih automobila među turističkim manje od 0,5 posto, kapacitet naših punionica je sasvim dostatan.
No, broj električnih automobila na europskom tržištu, a time i u turističkim dolascima rasti će eksponencijalno i već u prvoj pravoj post-korona sezoni, za dvije tri godine izgledni su scenariji problema s punjenjem električnih vozilima.

Da se to ne dogodi i da ne zabijemo autogol u turističkom sektoru, koji pretežito ovisi od automobilskih dolazaka, potrebno je već sada početi stupnjevito povećavati kapacitet punionica struje uz autoceste i otvarati nove. Problemi će uskoro nastati i za domaće kupce električnih automobila, koji su pohrlili iskoristiti povlastice za kupnju. Dosadašnji udio električnih automobila od 1,2 posto, infrastruktura za punjenje električnih automobila, odnosno punionice u zagrebačkom gradskom poglavarstvo, HEP-u, trgovačkim centrima, javnim garažama…, mogla je progutati. A i struja je bila besplatna.

Situacija bi se, za vlasnike električnih automobila, mogla zakomplicirati već kad na naše ceste sljedećih mjeseci pristigne 1200 do 1400 električnih automobila. Počet će ozbiljni problemi s punjenjem. Iz kućne trofazne mreže može se puniti snagom 3,7 kW, ali za to treba imati garažu ili dvorište obiteljske kuće, jer nećete puniti u kvartu, s kabelom spuštenim s trećeg kata zgrade. Bolje organizirani, ali uz povećan trošak za instaliranu snagu mogu izabrati Wallbox snaga 11 kW i napuniti baterije za tri sata.

Ali, što kad se baterije isprazne tijekom dana u vožnji. Nije u pitanju benzin ili dizel, da se sve, uključujući plaćanje računa, može riješiti u desetak minuta. Samo ultra brze punionice to mogu riješiti u prihvatljivih 30 minuta, sve dulje od toga znači da vozač mora služiti automobilu, a ne automobil vozaču. Zbog toga, već sada treba pokrenuti projekt izgradnje mreže brzih punionica u gradovima i uzduž autocesta, kako ne bismo nespremni dočekali elektrificirani promet.

Hrvatska je, kao u slučaju brodogradilišta i željeznice zakasnila s pravodobnom rekonstrukcijom i reorganizacijom. Umjesto promišljene strategije prilagodbe trendovima budućnosti (preorijentiranje na profitabilne cruisere te specijalna gospodarska i vojna plovila, kod brodogradnje, te izgradnju elektrificiranih pruga temeljenih na sinergiji s gospodarstvom), deseci milijardi kuna isisanih iz zdravih projekata upumpani su u održavanje postojećeg stanja.

Rezultat: golema sredstva koja su mogla biti uložena u razvoj gospodarstva i prometa su izgubljena, a brodogradnja i željeznice, praktički su propali. Ako netko misli da je to jednostavno, evo računice koja pokazuje kako bi se ubrzana elektrifikacija nespremnoj Hrvatskoj mogla obiti o glavu. Samo jedno mjesto za brzo punjenje, dakle od 10 do 80 posto kapaciteta jednog ozbiljnog automobila angažira 150 kW snage u električnoj mreži, kao za manji kvart. Punjenje desetak vozila istodobno doveo bi u pitanje rad cijelog elektro-distribucijskog sustava, odnosno izazvao njegov raspad.

Treba također računati da se pri brzom punjenju električne energije gubi 10 do 20 posto energije, jer je punjenje snagom većom od 50 kW moguće jedino istosmjernom strujom (DC). A ovo su primjeri suvremenih vozila, s utroškom energije pri punjenju i dosegu, temeljenom na testiranju u realnim uvjetima:

Tesla Model X 100D – 108,3 kWh, 451 km
Porsche Taycan 4S – 95,2 kWh, 400 km
Kia e-Niro – 72,3 kWh, 398 km
Audi e-tron Sportback 55 quattro – 96,0 kWh, 390 km
Kia e-Soul – 73,9 kWh, 390 km
Hyundai Kona Elektro – 73,9 kWh, 379 km
Jaguar i-Pace EV400 S AWD – 100,8 kWh, 366 km
Opel Ampera-e – 67,4 kWh, 342 km
Mercedes EQC 400 AMG Line – 93,0 kWh, 335 km
Renault Zoe R135 Z.E. 50 – 64,3 kWh, 335 km
Volkswagen ID.3 – 64,8 kWh, 335 km;
Peugeot e-208 GT – 53,1 kWh, 280 km
BMW i3 – 48,8 kWh, 272 km

U perspektivi razvoja turizma treba računati da će nam već za pet-šest godina trebati na svakoj postojećoj benzinskoj crpki instalirana snaga punjenja od 1 do 2 megavata. A da bismo opskrbili potrebnom strujom i okolna mjesta i gadove, trebala bi nam jedna nuklearna centrala, u području od Bosiljeva do Sv. Roka, s mrežom dalekovoda i trafostanica.

U strategijama razvoja elektrificiranog prometa u prvi se plan stavljaju obnovljivi izvori električne energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidrocentrale…), no kapaciteti kojima se oni mogu razvijati daleko su nedostatni za perspektive i potrebe elektrificiranog prometa. Zbog toga je apsolutni prioritet izgradnja cjelovite energetske strategije, temeljene na obnovljivim izvorima i kvalitetnoj elektrodistribucijskoj mreži.

Budući da angažirana snaga punjenja električnom energijom na svakoj benzinskoj stanici znatno varira tijekom 24 sata, opskrbljivat će se energijom, odnosno snagom od 30 do 40 posto vršne. Ostalo će se rješavati sustavom akumulatorskih stanica, instalirane snage 300 do 500 kW. Najopterećenije stanice bi mogle imati i agregate za punjenje (mini centrale), napajane na zemni plin.

Dakle, strategija razvoja elektrificiranog prometa, koji bi trebao biti temelj razvoja turizma, temelji se prvenstveno na rješavanju učinkovitog punjenja električnih automobila, u najviše pola sata, što je dovoljno, a i prihvatljivo vrijeme za učinkovit odmor i okrjepu tijekom putovanja. No, cjelovito rješenje nije ni jednostavno, niti jeftino. Kalkulira se s najmanje milijardom eura, koliko bi trebalo uložiti u električni energetski i distribucijski sustav za potrebe električnog pogona.

To podrazumijeva da će ta energija biti skupa te oni koji misle da će moći besplatno puniti struju trebaju znati da je riječ o početnom dijelu strategije, koja bi trebala pokrenuti kotač razvoja elektrificiranog prometa, ali i svojevrsnoj navlakuši.
Naime u Njemačkoj se punjenje 1 kWh električne energije već prosječno naplaćuje 30 centi po kWh, na brzom punjaču 70 centi Uzmite za primjer automobila B-segmenta, Opel e-Corsa ili Peugeot e-208, treba im 16 kWh energije za 100 kilometara vožnje, dakle cijena je 36 kn na prosječnom običnom punjaču, do 84 kuna na brzom. Halooo…

Pa takav novi dizelski auto troši četiri litre na 100 kilometara, što košta 36 km, a dizelski automobil je upola jeftiniji ili nešto više. Pa gdje je tu logika?! Realnost će, za vlasnike električnih automobila, koji hrle u kupnju potaknuti velikim povlasticama, biti mnogo nepovoljnija te će mnogi zažaliti nad “starim i dobrim dizelašima”.
Jedan od najvećih distributera električne energije za automobile u Njemačkoj, PlugSurfing, povisila je cijenu od 15. siječnja 2021 na 1,09 kWh, na brzim punjačima.

Dakle, manji električni automobil, koji na 100 km potroši 16 kWh električne energije trebat će platiti 131 kn! Jeftinije se može napuniti kući, ili na normalnom punjaču, ali kad ste u realnom prometu “igra” vam samo Wallbox s instaliranom snagom od 11 kW, koji nabije baterije, od 10 do 80 posto kapaciteta, za prihvatljiva dva do tri sata.

Koliko može priječi s napunjenom baterijom, u realnim uvjetima vožnje, najvažnija je značajka svakog električnog automobila. No, važno je i koliko će trebati plaćati za punjenje baterija, jer besplatno punjenje uskoro više nigdje neće biti dostupno. Koliko će nam biti uspješan cestovni promet budućnosti, ovisit će o tome koliko se brzo i cjenovno povoljno budu mogle puniti električne baterije na energetskim stanicama dug gradskih prometnica i u gradovima.

To nam je presudno za razvoj i perspektive turizma te ozbiljne akcije za rješavanje brzog punjenja treba rješavati već sada, računajući na znatno povećanje udjela električnih vozila na našim cestama posebice u turističkom prometu. Ako u tome zakažemo, otpilit ćemo granu na kojoj sjedimo.