Ekološki dušebrižnici upiru prstom u dizelaše, ali ovo je prava istina

Iako ekološki dušebrižnici upravo u dizelske automobile najviše upiru prstom, prokazujući ih kao najveće zagađivače, realni im podaci baš i ne idu na ruku. Naime, dizelaše su od poželjnih uspjeli prebaciti među omražene, što je utjecalo na drastičan pad potražnje za automobilima s dizelskim motorima, ali globalnoj ekologiji time nisu pomogli.

Nije ni čudno, jer benzinci – čija je prodaja porasla uslijed intenzivnog progona dizelaša – emitiraju veće količine ugljikova dioksida (CO2) od dizelaša. Logično, porastom broja benzinom pogonjenih vozila na cestama porasla je i ukupna razina CO2. O ostalim proizvođačima CO2, poput zračnog i željezničkog prometa i industrije, da i ne govorimo...

Uglavnom, Global Carbon Project krajem protekle godine objavio je najnovije podatke koji pokazuju da je 2018. godine emisija ugljikova dioksida dosegnula rekordne vrijednosti. To je, naravno, izravno povezano s rastom globalnog tržišta automobila i povećanom uporabom ugljena u Kini, među ostalim faktorima ključnim za porast razine CO2 emisija. Znanstvenici su se između 2014. i 2016. godine nadali da će razina emisija pasti, ali to se nije ostvarilo.

Emisije su 2017. rasle 1,7 posto, a protekle je godine zabilježen rast od 2,7 posto (djelomično predviđanje; studija je dovršena prije kraja 2018.). Djelomično mjerenja, djelomično projekcije, ali lani je emitirano ukupno 37,1 gigatona CO2, a Kina je po tom pitanju najveći zagađivač na svijetu jer je odgovorna za više od četvrtine globalnih emisija ugljikova dioksida. Kineska je vlada u proteklim godinama pokušala obnoviti gospodarstvo.Kao rezultat toga, u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta za tri je posto porasla potrošnja ugljena, dok su kineske emisije ugljikova dioksida skočile za 4,7 posto.

Nakon nekoliko godina smanjenja emisija, i u Sjedinjenim Američkim Državama lani je došlo do rasta i to 2,5-postotnog. Taj je porast pripisan žestokoj zimi i ljetu toplijem od prosjeka, što je zahtijevalo više energije za grijanje, odnosno za rashlađivanje. Iako proizvodnja energija iz obnovljivih izvora posljednjih godina raste te je pozitivne napore nadmašio snažan rast emisije ugljikova dioksida.

Znanstvenici upozoravaju da – ako razina ugljikova dioksida ne padne do 2020. godine – svijet neće uspjeti ispuniti ciljeve iz Pariškog sporazuma.