Stare dizelaše u EU tjeraju iz gradova, a Hrvati ih lani unijeli 69.000

Dom Mercedes-Benza i Porschea Stuttgart drugi je grad koji je zabranio vožnju dizelašima

Jedna od najvećih novosti u automobilskoj industriji u Europi u 2018. godini bio je pad prodaje dizelskih automobila. Rezultat je to posljedica afere Dieselgate iz 2015. godine i svih događaja koji su uslijedili nakon toga. Nejasne poruke vladajućih europskih država i regulatora u Europskoj uniji donijele su nesigurnost kod potrošača pa je već 2017. godine zabilježen veliki pad prodaje dizelaša u Europi od osam posto u odnosu na 2016., a slobodan pad stigao je lani kad je u Europi registrirano 18 posto manje dizelaša nego u 2017., odnosno, prema podacima JATO Dynamicsa samo 5,59 milijuna ili 36% udjela u ukupnom broju prodanih automobila, čime je dizel pao na razinu prodaje iz 2001. godine. A još je 2015. godine imao 51 posto udjela u ukupnoj prodaji u Europi.

Novi dizelaši su ekološki prihvatljivi, ali kupci se očito ne osjećaju sigurno. Drugi je razlog i što su se proizvođači automobila u svojim modelima, pogotovo manjim automobilima pa do kompaktne klase (uključujući i Golf segment), okrenuli benzinskim motorima koji imaju manji ispust štetnih emisija NOx (dušikovi oksidi) i sitnih krutih čestica. Tehnologija koja anulira NOx i krute čestice iz dizelaša postala je jednostavno preskupa da bi bila isplativa u manjim automobilima.

Dakako, jedan od razloga manjoj prodaji novih dizelskih automobila su svakako zabrane koje uvodi sve više gradova za dizelske automobile u svojim središtima. Zasad se radi o dizelašima starijih godišta, iako je u dijelovima nekih gradova zabranjeno voziti i s relativno novim dizelašima s normom Euro 5 koji su se proizvodili do 2015. godine.

Gradski promet bez automobila ili samo uz automobile koji ne ispuštaju štetne plinove ideal je koji bi željeli postići velegradovi. Daleko je to od stvarnosti, ali mnogi veliki gradovi su smanjenje ispusta štetnih plinova na svojem području označili kao prioritete u bližoj budućnosti, a kako bi to postigli, najavili su zabrane za najveće zagađivače, a to su stariji automobili s dizelskim motorima.

Njemački slučaj koji je početkom 2018. dobio sudski epilog vjerojatno je najpoznatiji. Savezni sud tada je ovlastio gradove da autonomno određuju zabrane za dizelaše na mikrolokacijama na kojima zagađenje prelazi propisane okvire.

Prvi njemački grad koji je zabranio prometovanje dizelašima jest Hamburg u kojem dizelski automobili koji ne ispunjavaju normu Euro 6 ne smiju voziti u dvije ulice ukupne dužine 2,3 km. Dom Mercedes-Benza i Porschea Stuttgart drugi je grad koji je zabranio vožnju dizelašima, što je zahvatilo oko 200.000 starijih dizelaša koji su registrirani u tom gradu, a ne ispunjavaju normu Euro 5.

U nekim ulicama u Bonnu i Kölnu ne smiju prometovati dizelaši koji ne ispunjavaju normu Euro 4 kao i benzinci s normom Euro 1 i 2, dok se isto od rujna 2019. godine piše i dizelašima s normom Euro 5. Slične su propise najavili i Berlin, München, Düsseldorf, Aachen i Frankfurt te ostali njemački veći ili manji gradovi koji namjeravaju uspostaviti ekološke zone. Kazne za one koji se u takve zone ipak upute starijim dizelašem iznose od 20 eura u Hamburgu do 80 eura u Stuttgartu.

Ali, nisu samo njemački gradovi zabranili vožnju užim centrom grada starijim automobilima, mahom s dizelskim motorima.

London već dugo ima restrikciju vožnje za sve automobile u užem središtu grada (plaća se posebna dnevna naknada od 12,5 funta, odnosno 100 funta za vozila iznad 3,5 tona), a od ove godine zabranjuje i prometovanje dizelašima koji ne zadovoljavaju normu Euro 6.

U Bruxellesu je trenutačno zabranjeno voziti dizelašima koji ne zadovoljavaju normu Euro 3 (od 2000.), a od 2020. u planu je podizanje norme na Euro 4 (od 2005.), od 2022. na Euro 5 (od 2009.), a od 2025. na normu Euro 6 (od 1. rujna 2014.) za dizelske automobile.

Pariz ima zabranu prometovanja širim središtem grada za dizelaše koji ne zadovoljavaju normu Euro 3. Stariji dizelaši ne smiju prometovati centrom Pariza od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati.

U talijanskom Milanu na određenim prometnicama zabranjeno je voziti dizelaše koji ne zadovoljavaju normu Euro 5, a od 2025. godine, prema najavama, mogli bi u Milanu biti zabranjeni svi dizelski automobili. Madrid je od studenog prošle godine uveo zabranu za dizelske automobile koji ne zadovoljavaju normu Euro 4 (od 2006. godine) te za benzinske automobile koji ne zadovoljavaju normu Euro 3 (od 2000.). Već prvog dana zabrane glavnom madridskom ulicom promet se smanjio za 20 posto. U gradskom središtu Barcelone zabranjena je vožnja dizelašima koji ne ispunjavaju normu Euro 4 radnim danima od 7 do 20 sati. Jedan od gradova koji je ekološki najnapredniji jest norveški glavni grad Oslo, koji je postavio cilj da do 2020. godine posve zabrani promet privatnim automobilima užim središtem.

Rimske vlasti najavile su da će zabraniti vožnju središtem grada do 2024. godine, a za godinu poslije – 2025. – zabranu dizelašima u svojim gradovima zajedno su najavila četiri svjetska velegrada – Atena, Mexico City, Pariz i Madrid.

Uz to, Ujedinjeno Kraljevstvo iznijelo je plan da do 2040. godine na državnoj razini uvede zabranu prodavanja automobila s konvencionalnim motorima, dakle, dizelaša i benzinaca.

A gdje je tu Hrvatska? Daleko od ekoloških zabrana, ali i od planova za njihovo uvođenje. Dok se države zapadne Europe nastoje riješiti starih dizelaša, naše ih tržište spremno dočekuje. Primjerice, lani je u Hrvatsku iz Europske unije uneseno rekordnih 79.345 automobila, a 87 posto, odnosno više od 69.000 bilo ih je s dizelskim motorom. Ipak, na tržištu novih automobila, benzinski motori su i u Hrvatskoj baš kao i u Europi prodavaniji od dizelaša.