Kako stoji Hrvatska: Jesu li nam auti zaista najstariji i najprljaviji, vozimo li se više nego što bismo trebali

Na europskim cestama ukupno je 252 milijuna automobila, kazuje najnoviji izvještaj Europskog udruženja proizvođača automobila (European Automobile Manufacturers Association, ACEA), koji se temelji na podacima s kraja 2022. godine. Radi se o povećanju broja vozila za jedan posto u odnosu na godinu prije. Ovaj izvještaj, ova krvna slika europskog voznog parka, pokazuje i kako trenutačni podaci o prodaji električnih automobila itekako zavaravaju. Iako su baterijska električna vozila trenutačno treći najpopularniji izbor europskih kupaca novih automobila, unatoč tome što je 2022. godine prodaja električnih vozila dosegla najvišu razinu svih vremena, samo 1,2% automobila na cestama EU su električni modeli. Podaci naglašavaju činjenicu da može proći nekoliko godina, čak i desetljeća, dok se starija vozila ne zamijene novijima, opremljenima čišćim tehnologijama, što bi dovelo do manje zagađenja. Jasna je važnost osiguravanja brze zamjene starijih vozila najčišćim i najsigurnijim modelima u koje autoindustrija mnogo ulaže, kažu iz ACEA-e. Spomenutom broju automobila valja dodati i kombije, autobuse, kamione. Više od 30 milijuna kombija vozi se na cestama EU, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Nadalje, na europskim je cestama i 6,5 milijuna kamiona, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni su najstariji od svih vrsta vozila – stari su 14 godina. Na cestama Europske unije prometuje i više od 720.000 autobusa i od svih vrsta vozila u elektrifikaciji prednjače upravo autobusi s gotovo 2% udjela baterijskih električnih primjeraka. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU, u Irskoj, Luksemburgu i Nizozemskoj. Valja kazati i da novi podaci pokazuju da prosječna starost svih vrsta vozila na europskoj razini postupno raste, zajedno s brojem vozila na cestama. Iz ACEA-e napominju da su zakonodavni ciljevi – iako oni mogu pomoći u usmjeravanju promjena – samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te mogućnosti kupnje i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i tako europske ceste napunile "najzelenijim" modelima.

Jer, brojke ne upućuju na to da će se uskoro smanjiti količina vozila na cestama. Štoviše, automobilima popularnost i dalje raste, važno su prometno sredstvo. Gotovo svim europskim cestama ukupni se vozni park povećao, Rumunjskoj najviše, za 3,3 posto. Manje automobila nego godinu prije, 2022., bilo je samo u Švedskoj i Finskoj. U Hrvatskoj je taj rast iznosio 2,3 posto. Broj automobila na 1000 stanovnika ponovno je porastao. Podaci pokazuju da većina europskih kućanstava još uvijek posjeduje automobil. Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika (703), dok Latvija u ovom području zaostaje s najmanje automobila na 1000 stanovnika.

Gdje je tu Hrvatska? Mi smo, po ovim podacima, 2022. završili s ukupno 1,836.016 osobnih automobila, 169.976 kombija (+4,5%), 52.581 kamionom (+3%), 5703 autobusa (+11%). Veće povećanje broja autobusa, u postotku, imale su samo Finska i Luksemburg. Na našim je cestama krajem 2022. ukupno bilo 2,064.276 vozila, što je povećanje od 2,5 posto u odnosu na godinu prije. Osobni automobil u Hrvatskoj u promatranom je razdoblju bio star 13,3 godine. Europski je prosjek bio 12,3 godine. Najmlađe automobile imao je Luksemburg (prosječnih 7,9 godina), a najstarije Grčka (u prosjeku 17,3 godine). Kombiji u Hrvatskoj u prosjeku su stari 11,4 godine (EU prosjek 12,5 godina), kamioni 14,4 godine (EU prosjek 13,9 godina), autobusi 11,6 godina (EU prosjek 12,5 godina). Pogledamo li podjelu hrvatskih osobnih automobila po gorivu koje koriste za pogon, 2022. je još uvijek bilo najviše dizelaša: 56 posto. Udio automobila s benzinskim motorom iznosio je 39 posto, onih na LPG bilo je 3,3 posto. Udio hibrida porastao je na 1,3 posto, električni su automobili zauzimali 0,3 posto, a plug-in hibridi bili su na skromnih 0,1 posto udjela u ukupnom voznom parku. Na plin su se najviše vozili u Poljskoj, gdje ima 13,1% LPG automobila (prosjek EU 2,6%). Hibridi imaju najveći udio u Luksemburgu, 5,4% (prosjek EU 3,1%), plug-in hibridi u Švedskoj s udjelom od 4,8% (prosjek EU 1%), a električni auti u Danskoj i Švedskoj, gdje ih u ukupnom voznom parku ima po četiri posto (prosjek EU 1,2%). Benzinaca je najviše u Grčkoj (89,6%; prosjek EU 50,6%), a dizelaša u Latviji (65,8%; prosjek EU 40,8%).

Hrvatska je, po ACEA izvještaju, 2022. Imala 475 automobila na 1000 stanovnika, dok je prosjek Europske unije bio 574 automobila na tisuću stanovnika, a točno toliko imala je i Austrija. Bolji od prosjeka bili su Cipar, Češka, Estonija, Njemačka, Italija, Luksemburg, Poljska i Slovenija. Latvija je, kazali smo već, na začelju s 410 automobila na 1000 stanovnika. Hrvatska ima i manje kombija, kamiona i autobusa, nego što ih u prosjeku na 1000 stanovnika ima u Europskoj uniji. Imamo ih 59, u usporedbi s u EU prosječnih 85. U promatranom periodu, 2022. godine, prosječan automobil u Hrvatskoj godišnje je prešao 11.733 kilometara. Usporedbe radi, Francuzi su godišnje autom prelazili prosječnih 10.830 km, a Belgijci 15.893 km.