Građani o besplatnom prolasku Krčkim mostom: "Eto, sve nam je bolje!"

Naplata mostarine na Krčkom mostu ukinuta je nakon 40 godina, novim Čiovskim mostom značajno su smanjene gužve između kopna i otoka, a grade se i mostovi na Savi kod Svilaja i kod Gradiške.

Nakon čak 40 godina naplate, od 15. lipnja ove godine mostarina na Krčkom mostu, otišla je u povijest. Naplaćivala se od 1980. godine, a iznosila je od 35 pa sve do 138 kuna. Odluka je to hrvatske Vlade, a ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković donio je tu odluku koja je posljedica spajanja tvrtki Autoceste Rijeka – Zagreb i Hrvatskih autocesta. U špici sezone proteklih je godina mostom prolazilo oko 35.000 vozila pa su ovu odluku građani dočekali s velikim olakšanjem.

– "Eto, sve nam je bolje!" – izjavio je vozač za HRT­‑ov Dnevnik, kojeg je na Krčkom mostu oduševila dignuta rampa i natpis slobodan prolaz. – "Odlično, odlično, nemam ništa protiv" – dodao je vozač kamiona. – "Mislim da će sad Riječani više ići na otok" – smatra vozačica na krčkom mostu. Povijest Krčkog mosta seže još u srednji vijek, kad je prema nekim povijesnim podacima, obitelj Frankopan povezala otok Krk s kopnom. Poslije Drugoga svjetskog rata došlo je do obnove ideje o gradnji mosta, a 1960. godine dovršena je studija o izgradnji betonsko-lučnoga mosta. Unutar konstrukcije mosta ugrađene su cijevi jadranskog naftovoda i vodovodne cijevi kojima se otok opskrbljuje pitkom vodom. Krčki most sagradili su za 47 mjeseci Mostogradnja i Hidroelektra.

I drugi most, onaj Pelješki, bio je nedavno u fokusu javnosti zbog pandemije koronavirusa, koja je uspjela privremeno poremetiti dinamiku gradnje, no usprkos tome, ne očekuju se znatnija odstupanja od krajnjih rokova radova. Planirani rok za završetak mosta je 2022. godine, a Hrvatska će izgradnjom Pelješkog mosta biti konačno u cijelosti cestovno povezana. Dubrovačko-neretvanska županija tako će se povezati s ostatkom hrvatskog teritorija što će bitno pridonijeti razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijele najjužnije hrvatske županije. Dakle, njime će se u potpunosti kopneno povezati hrvatski teritorij, koji je sada kod Neuma prekinut teritorijem Bosne i Hercegovine.

Gradnja Pelješkog mosta, u čijem financiranju sudjeluje i Europska unija s 85 %, znatno će poboljšati svakodnevni život građana Hrvatske, time što će se značajno skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita. Neometana će povezanost znatno koristiti turizmu, trgovini, kao i građanima.

– "Konačno nećemo morati čekati satima na granici, niti ovisimo o faktorima na koje ne možemo utjecati kao što je prijevoz robe trajektom. Zahvaljujući Pelješkom mostu sami možemo odabrati prijevoznika, a osim toga ljudi nas neće gledati kao poduzetnike koji rade tamo negdje Bogu iza nogu" – rekla je mlada poduzetnica koja je nastavila obiteljsku tradiciju proizvodnje vina na Pelješcu. Nedavno se s obitelji iz Zagreba vratila na rodni otok, a dovršetak Pelješkog mosta s nestrpljenjem očekuje ne samo zbog bržeg i jeftinijeg transporta nego i zbog bolje kvalitete života jer nakon cestovnog povezivanja više neće morati do bolnice putovati trajektom. I cestovni će se promet uskoro modernizirati, Hrvatska će do sredine 2022. dobiti novi sustav naplate cestarina koji će se temeljiti na beskontaktnim tehnologijama, što će donijeti znatnije uštede u upravljanju autocestama i to od 13 milijuna kuna mjesečno, a ubrzat će protok prometa, posebice u turističkim špicama. Novi sustav naplate cestarina na autocestama temeljit će se na kombinaciji naplate unaprijeđenom verzijom ENC-a i automatskim sustavom očitavanja registarskih oznaka (ALPR).

Osim toga, dovršena je i dugo očekivana izgradnju mosta kopno – Čiovo, dugačak je 551 metar ukupne vrijednosti od preko 200 milijuna kuna. U završnoj je fazi i izgradnja mosta na Savi kod Svilaja, kao zajednička investicija Hrvatske i BiH vrijedna 23 milijuna eura i koja je dio paneuropskog koridora Vc (Budimpešta – Beli Manastir – Osijek – Sarajevo – Ploče). Naposljetku, započeta je i izgradnja mosta kod Gradiške koji bi trebao biti izgrađen u roku od 30 mjeseci i osigurati povezivanje autocestovne mreže Hrvatske i BiH te na taj način ubrzati promet na cestovnom pravcu Zagreb – Banja Luka – Sarajevo.

Sadržaj nastao u partnerstvu s Hrvatskom demokratskom zajednicom.