Gradovima prijeti i 20 milijuna eura kazne ako 20% ne smanje emisiju dušikova oksida

16 travnja 2018 - Vecernji list

Gradovima prijeti i 20 milijuna eura kazne ako 20% ne smanje emisiju dušikova oksida

Promet je najveći izvor onečišćenja zraka, posebice u urbanim sredinama. Najtoksičniji zagađivači vozilima u EU su Česi, na drugom mjestu su Poljaci, a slijede Estonci, Hrvati i Slovaci.

Do kraja 2018. godine svi gradovi Europske unije moraju smanjiti koncentraciju emisije dušikova oksida čak 20 posto, u protivnom ih može snaći kazna u iznosu do pet posto proračuna, odnosno maksimalno 20 milijuna eura. Čak 20 zemalja EU još ne poštuje ograničenja koja je postavila Europska komisija, a među njima je i Hrvatska. Zagađenje zraka trajno utječe na zdravlje stanovništva pa stoga postaje sve veći javnozdravstveni problem. Svaka je deveta smrt u svijetu 2012. godine uzrokovana upravo zagađenim zrakom, a čak 92% svjetske populacije živi u uvjetima koji ne zadovoljavaju standarde o kakvoći zraka koje je propisala Svjetska zdravstvena organizacija.

Onečišćenost se povećava

Jedan od najvećih izvora zagađenosti zraka u urbanim sredinama onečišćujuće su emisije iz automobila. Upravo je promet najveći izvor onečišćenja zraka u Hrvatskoj, posebice u urbanim sredinama. Dok u ostalim hrvatskim gradovima nije zabilježeno onečišćenje zraka dušikovim dioksidom (NO2), dugogodišnja praćenja kvalitete zraka na zagrebačkom području pokazuju onečišćenje dušikovim dioksidom i lebdećim česticama, što je direktan utjecaj cestovnog prometa. Podaci Centra za vozila  Hrvatske govore da je 2017. u Zagrebu registrirano 462.516 vozila prosječne starosti 12 godina, od kojih velika većina koristi dizelsko gorivo, najveći uzrok zagađenja zraka. Sukladno izvještaju o kvaliteti zraka Zajedničkog istraživačkog centra (Joint Research Centre) Europske Komisije za Dunavsku makroregiju iz 2016. godine, za Zagreb kao važno prometno čvorište izravno se preporučuje i uvođenje mjera za promet, među ostalim i radi prekograničnih utjecaja na onečišćenje. Mjerne postaje za mjerenje dušikova dioksida, kao i za mjerenje lebdećih čestica, pokazale su da je 2016. godine zagađenje bilo veće nego godinu prije. A zagađenju zraka iz okoliša pripisuje se čak 25% svih bolesti i smrti od karcinoma pluća, 17% svih bolesti i smrti od akutnih infekcija donjih dišnih putova, što pogađa djecu do 5 godina, 16% od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih moždanim udarom, 15% svih bolesti i smrti od ishemične bolesti srca, 8% svih bolesti i smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća te općenito preuranjena smrtnost i skraćenje životnog vijeka, upozoravaju stručnjaci javnog zdravstva.

– Neovisno o duljini izloženosti zagađenom zraku okoliša, i u djece i u odraslih ono može biti uzrokom pogoršanja astme, respiratornih infekcija te smanjenja plućne funkcije. Također, izloženost trudnica zagađenom zraku okoliša povezano je s lošijim ishodima trudnoće poput rođenja nedonoščadi, utjecaja na razvoj živčanog sustava te na smanjenje porođajne težine i broj prijevremenih poroda. Sukladno znanstvenim istraživanjima, zagađenost zraka u okolišu povezana je s povećanjem učestalosti poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje, autizmom, smanjenjem kvocijenta inteligencije te općenito poremećajem kognitivnog razvoja, dok je u odraslih osoba povezana s razvojem demencije i Parkinsonove bolesti – navodi dr. sc. Matijana Jergović, specijalistica epidemiologije i ekologije te voditeljica Odjela za procjenu rizika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar". Napominje i da se, uz globalno opterećenje zdravstvenog sustava zbog onečišćenja zraka, značajan negativan doprinos očekuje i zbog klimatskih promjena i porasta učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta. Stoga je važno primijeniti mjere za poboljšanje kvalitete zraka jer one ujedno pridonose uspostavi širokih dobrobiti za građane, ne samo zbog doprinosa kvaliteti zraka nego i ostalih dobrobiti poput prevencije ozljeda i poticanja tjelesne aktivnosti.

– Budući da su razine kvalitete zraka važni indikatori održivog razvoja, u skladu sa strateškim dokumentima i akcijskim planovima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, ključni dionici unutar Grada Zagreba trebaju nastaviti aktivnosti poboljšanja razine kvalitete zraka, tj. podupirati uvođenje istraživačkih i pilot aktivnosti za sprečavanje pogoršanja kvalitete zraka u gradu. Na temelju pozitivnih i održivih rezultata istraživačkih aktivnosti i inicijativa preporučuju se i stavljaju na snagu mjere na razini upravljanja gradovima – ističe dr. Jergović.

Ključan jeftiniji javni prijevoz

Sredinim veljače 2018. britanska organizacija Eco Experts, koja se bavi energetskom efikasnošću, objavila je listu o zagađenosti, sastavljenu temeljem podataka Europskog udruženja proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije. U svojoj računici u obzir su uzeli prosječnu starost automobila, broj vozila na tisuću stanovnika, postotak vozila na alternativna goriva te opću zagađenost zraka. Tako je najtoksičnijim zagađivačima vozilima u EU proglašeni Česi, čija su vozila u prosjeku šesta po starosti u EU (14,5 godina) te stoga ne čudi da je njihov zrak šesti po zagađenosti na kontinentu. Na drugom mjestu su Poljaci, a slijede Estonija, Hrvatska i Slovačka.

Mjere dobre prakse za smanjenje emisija iz prometa, prema Europskom katalogu mjera za kontrolu onečišćenja zraka su mjere ograničenja brzina i mjere sankcija (naplate kazni), uvođenje čistijih/ekološki prihvatljivijih vrsta vozila, mjere uvođenja niskoemisijskih zona, intermodalno prometno planiranje, uvođenje središnje prometne logistike, promocija održive urbane mobilnosti, promocija biciklizma, uvođenje koncepta dijeljenja automobila, povećanje učinkovitosti i snižavanja cijena javnog prijevoza.

Što su poduzeli gradovi u Europi i svijetu

Leipzig, Njemačka

Njemački savezni upravni sud u Leipzigu presudio je 27. veljače 2018. da njemački gradovi mogu zabraniti vožnju gradskim područjima dizelskim automobilima starijih godišta. Ograničit će se vožnja dizelaša starije proizvodnje koja imaju emisijsku normu „Euro5" (odnosno na automobile koji su se prodavali do kraja 2015.) i nižu. Ograničenja se neće odnositi na najnovije automobile na dizelsko gorivo s emisijskim standardom „Euro6", koji zadovoljava ekološka pravila Europske komisije, a odnosi se na automobile koji su se počeli proizvoditi 2015. godine. Odluka ima pravni učinak u cijeloj Njemačkoj te će svaki grad, ovisno o količini zagađenosti zraka u njihovoj sredini, moći zabraniti vožnju dizelskih automobila na svom području. Za sada je prekomjerna emisija dušikova oksida i lebdećih čestica, koji su glavni negativni ispusti dizelskih automobila, izmjerena u 70-ak njemačkih gradova, a postupak za zabranu dizelaša podnio je i München, najveći njemački grad koji je i pokrenuo tu inicijativu. Odluka o zabrani prometa vozilima s dizelskim motorima može utjecati na promet čak 15 milijuna dizelskih automobila u njemačkim gradovima.

Stručnjaci procjenjuju da bi se spomenutih 15 milijuna dizelskih automobila zabranjenih u Njemačkoj mogli naći na tržištu po izrazito povoljnoj cijeni u zemljama s nižim životnim standardom Europe i EU gdje još nema zabrane za korištenje dizelskih automobila, a među njima je i Hrvatska.

Bruxelles, Belgija

U Bruxellesu je najveće europsko središte bez automobila.

Većina ulica u centru Bruxellesa, Bruxelleske burze i Rue Neuve (glavne trgovačke ulice) oduvijek su pješačke zone. To je drugo najveće područje bez automobila u Europi, iza Kopenhagena. U 2002. godini Bruxelles je pokrenuo prvi put akciju nazvanu "Mobility Week" kroz koju je zamišljeno da se potiče građanstvo da koristi javni, a ne privatni prijevoz. Danas je aktivnost proširena i svakog rujna na jedan dan automobilima nije dopušteno prometovanje gradskim centrom. Grad i dalje aktivno traži nove načine za proširenje zona bez automobila, jedan od prijedloga je da se najveća gradska prometnica s četiri traka pretvori u pješačku zonu. U veljači 2016. Bruxelles je odredio da se dizelskim automobilima proizvedenima prije 1998. godine neće dopuštati ulazak u grad od 2018. godine.

Pariz, Francuska

Zabrana prometovanja dizelskim automobilima i dvostruk broj biciklističkih staza pariški je plan za zaštitu zdravlja građana.

Kad je Pariz zabranio prometovanje automobilima s parnim završnim brojevima na pločicama u 2014. godini, zagađenje je umanjeno 30%. Sada se planiraju potpune zabrane ulaska automobila u centar grada. Od lipnja 2016. godine svi automobili proizvedeni 1997. godine ili prije ne mogu ući u centar grada radnim danima, uz prijetnju velikim kaznama. Vožnja vikendom još je dopuštena. Gradonačelnik je izjavio da Pariz planira udvostručiti broj biciklističkih staza i ograničiti prometovanje odabranim ulicama tako da se isto dozvoli samo električnim automobilima, i to do 2020. godine. U ovom gradu na snazi su i neke dodatne kratkoročnije mjere poput „Dana bez automobila", provedenog u 2015. godini i nastavka ove aktivnosti u obliku „Nedjelje bez automobila", od 2016. godine.

London, Engleska

Kao i u Parizu, gradonačelnik Londona želi zabraniti ulazak u grad dizelskim automobilima od 2020. godini. Već sada grad obeshrabruje ulazak dizelskih automobila u određena područja, i to tako da zaračunava 12.50 funti dnevno za dizelske automobile koji ulaze u grad za vrijeme najvećih prometnih gužvi. Naknada se naziva 'Naknadom za gužvu'. "London već razgovara o stvaranju ultraniske zone emisija zabranom svih vrsta dizelskih vozila", kaže Stephen Joseph iz Kampanje za bolji transport. Također kaže da "nije nemoguće da se zabrane potpuno (dizelska vozila, op. a.) kako je to učinjeno u Parizu." U lipnju 2017. godine Velika Britanija je najavila zabranu prodaje novih automobila s unutarnjim sagorijevanjem do 2040. godine radi savladavanja britanske krize vezane uz zagađenje zraka.

Oslo, Norveška

Oslo planira trajnu zabranu ulaska automobila u gradski centar od 2019. godine – čak šest godina prije nego što predviđa Norveški državni plan zabrane automobila na državnoj razini. Čak 50 kilometara cesta u centru grada prenamijenit će se u pješačke i biciklističke staze. „Činjenica da Oslo napreduje tako brzo ohrabrujuća je te će poslužiti kao inspiracija", rekao je Paul Steely White, direktor Transportation Alternatives, organizacije koja podržava urbane promjene zabranom vozila u gradovima, a djeluje iz New Yorka, SAD.

Madrid, Španjolska

Madrid planira zabranu ulaska automobila u centar grada do 2020., pri čemu urbano planiranje redizajnira 24 najužurbanije prometnice u centru prenamjenjujući ih u pješačke zone. Ova je inicijativa dio „Sustainable mobility plan", aktivnosti kojom se upotreba automobila želi znatno smanjiti. Vozači koji ne poštuju zabrane plaćat će kazne od oko 85€. S time da će automobili koji više zagađuju plaćati i više. Postoji snažan pritisak da se navedene zabrane uvedu i prije od planiranog.

Bogotá, Kolumbija

U Bogoti, Kolumbija, više od 110 kilometara cesta zatvara se za promet automobila jedan dan svaki tjedan, u aktivnosti koja je započela još 1974. godine pod nazivom Ciclovía. Trenutačno u gradu postoji čak 320 km biciklističkih staza. U 2013. godini uprava grada je također implementirala projekt Pico y Placa, koji zabranjuje promet vozila za vrijeme najvećih gužvi u gradu. Smiju li ili ne smiju automobili ući u grad, određuje se prema registracijskim oznakama automobila.

New York City, SAD

New York City povećava broj pješačkih i biciklističkih staza. Potiče se dijeljenje vozila, uključivo bicikala te javni prijevoz. Dijelovi zemljišta u popularnim područjima poput Times Square, Herald Square, i Madison Square Parka označeni su kao trajno pješačke zone. Tri subote u kolovozu rezervirane su za "Ljetne ulice", aktivnost u kojoj je zabranjen promet automobila u centru rada, ulicama koje povezuju Central Park i Brooklyn Bridge. Te su ceste u tada otvorene za stotine tisuća pješaka.

San Francisco, SAD

Dana 2. kolovoza 2017. godine San Francisco je najavio svoj plan da zabrani automobile i doda biciklističke staze na tri kilometra dugoj Market Street, jednoj od najvažnijih prometnica u gradu. U gradu je već sagrađeno oko 190 km biciklističkih staza. Projekt izmjene namjene Market Streeta traje šest godina i procijenjena mu je vrijednost od 600 mil. US$, sve zato da se zabrani promet automobilima te da se zona učini privlačnijom pješacima. Iako će implementacija trajati nekoliko godina, projektna faza gradnje započinje već u 2018. godini.

Vijesti po temama

a1alfaalfa romeoAlfa Romeo 4CAlfa Romeo GiuliaAlfa Romeo StelvioAlpinaalpinealpine a110amazonAston MartinaudiAudi A3Audi E-tronAudi R8Audi RS3Audi Rs5Audi SQ8AustraliaAustrijaautiautocestaautocesteautoindustrijaautomobilautomobiliautomobilska industrijaautoškolaBentleybenzinbikebikesbmwBMW 3 seriesBMW 4 SeriesBMW 7 SeriesBMW 8 SeriesBMW i3BMW m3BMW M4BMW M5BMW X7boatboatsBosna i HercegovinabrabusbrzinaBugattiburacampercamper vanCentar za vozila HrvatskecestacestarinacesteChryslercitroenCitroen C3citroen c4classicscrash testcrossoverCustom cardaciaDacia DusterDalmacijaDetroit Auto ShowdieselDiesel bandiesel scandaldieselgateDizeldizelašidrag raceDucatiDugopoljeDysonelectricelektrična vozilaelektrični automobilEUeuropeeuropska unijaevFCAferrarifiatfordFord FiestaFord FocusFord MustangFord PumaFord RangerFord TransitFrankfurt Motor ShowfunnygenesisGeneva Motor ShowgermanyGMgorivoGrand TourgranicagumegužvehacHAKHarley-DavidsonHoldenhondahow toHrvatskaHrvatske cestehybridhydrogenhyundaiHyundai KonaHyundai Santa FeHyundai TucsonIgor NešićistraživanjejaguarjeepJeep WranglerJeremy ClarksonkamionKaznakazneKiaKia SportageKia Stingerkoenigseggkoronaviruskupnjalamborghinilancialand roverLand Rover DefenderLexusMaseratiMate RimacmazdamercedesMercedes SprinterMercedes X-Classmilan bandićmitsubishiMotociklimotorcyclemotorsportMUPnesrećaNikolanissanNissan ArmadaNissan LeafNissan TitanNjemačkanovi automobiliOleg ButkovićopelOpel AstraOpel ComboOpel CorsaOsijekParis Motor Showparkiranjepeugeotpeugeot 2008peugeot 208Peugeot 3008Peugeot 308Peugeot 5008Peugeot 508pickuppolandpolicijapolovni automobiliporezporeziporschePorsche 911porsche panamerapotrespožarprekršajiprodajaProdaja automobilaprodajni saloniprometprometnaprometna dozvolaprometna nesrećaPrometne kazneprometne nesrećePSArabljenirabljeni autirabljeni automobilRabljeni automobiliradoviramrecallrecreational vehiclerecreational vehiclesregistracijaRemetinečki rotorrenaultRenault ClioRenault DusterRenault KadjarRenault MeganeRenault Zoerent a carRichard HammondRijekarimacRimac C_TwoRivianromeorotorRVSeatSeat LeonservisŠibenikskodaSkoda KaroqSkoda KodiaqSkoda OctaviaSkoda ScalaSlavonski BrodSljemeSlovenijasmartSplitspy shotsSrbijasubarusudarsupercarssuvSuzukitechnologytehnički pregledteslaTesla Model 3toyotaToyota TacomaToyota YaristrajekttrucktržišteTržište automobilatuningtvornicaukUSAvanVaraždinVolkswagenVolkswagen ArteonVolkswagen Golfvolvovozačivozačka dozvolavozački ispitvozilaVOZNI PARKvwVW ArteonVW Atlasvw beetleVW GolfVW Golf VIIIvw jettaVW PoloVW T-CrossVW T-RocYachtYamahayugoZadarZagrebZagreb Auto Showzakonzakon o sigurnosti prometa na cestamazastavazimske gume