Otkriven uzrok nesreće? Neslužbeno: Zapovjednik krenuo upozoriti pomorce, nije stigao

Prema neslužbenim informacijama koje je objavio Novi list, rampa preko koje se vozila ukrcavaju i iskrcavaju s trajekta nije bila osigurana klinovima dok su petorica članova posade bila ispod nje na obali u Malom Lošinju. Kapetan broda primijetio je da rampa nije osigurana i krenuo je upozoriti posadu, no prije nego što je uspio, rampa je pala.

Pomorski stručnjaci naglašavaju da nitko ne bi smio biti ispod rampe ako ona nije osigurana klinovima. Također smatraju da rampa ne bi smjela naglo pasti, čak i ako je došlo do propusta, pod uvjetom da je sustav za njeno podizanje i spuštanje bio ispravan. Prema njima, na sustavu za podizanje i spuštanje rampe, bilo da se radi o hidrauličkom ili električnom sustavu, postoje sigurnosni mehanizmi, poput kočnica, koji bi trebali spriječiti naglo popuštanje i pad rampe.

Prema podacima iz Jadrolinije, predstavnici te tvrtke u ponedjeljak su u riječkoj bolnici posjetili ozlijeđenog pomorca. Ozlijeđeni pomorac je stabilno i pri svijesti te nije životno ugrožen. U kontaktu su i obići će i obitelji smrtno stradalih te im osigurati svu potrebnu liječničku, financijsku i drugu pomoć.

Posada broda Lastovo iskrcana je, a na brod se upućuje nova posada te će brod, nakon što je rampa podignuta na vlastiti pogon broda,  uskoro nastaviti ploviti na redovnoj liniji.

Za članove posade broda Lastovo, koji su bili na mjestu nesreće, osigurana je psihološka pomoć, naveli su iz Jadrolinije.

U teškoj nesreći na rivi u Malom Lošinju, kada je u nedjelju oko 15 sati na pomorce pala više tona teška rampa Jadrolinijinog broda Lastovo, poginula su tri pomorca, a jedan je teže ozlijeđen te je helikopterom prevezen u riječku bolnicu.

Poginuli su vođa stroja i dvojica kormilara, dvojica pomoraca su iz predjela Splita, a jedan iz Zadra.

“Poduzet ćemo potrebne korake”

U medijima se prenose neslužbene informacije o uzrocima nesreće, da je riječ o ljudskoj greški te da rampa, kada je pala na članove posade, nije bila osigurana zaštitnim klinom.

Na upit Hine o utvrđivanju odgovornosti nakon nesreće, u ponedjeljak su iz Jadrolinije odgovorili da će, nakon što ih utvrde institucije koje istražuju uzroke i okolnosti nesreće, moći govoriti o svim činjenicama i okolnostima događaja, kao i odgovornosti te će poduzeti potrebne korake.

Dodaju da je Uprava Jadrolinije pokrenula te se provodi interna kontrola, propisana u slučaju ovakvih nesreća.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Jadrolinije u nedjelju su iskazali su žaljenje zbog strašne nesreće i sućut obiteljima preminulih osoba te nadu u oporavak ozlijeđenog člana posade. Duboku i iskrenu sućut obiteljima poginulih i svim pomorcima Jadrolinije uputio je i Sindikat pomoraca Hrvatske

Očevidom na mjestu događaja rukovodio je zamjenik županijske državne odvjetnice iz Rijeke, a uz policiju, na mjesto nesreće izašli su i djelatnici nadležne Lučke kapetanije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koji će provesti istragu o uzrocima nesreće te djelatnici Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.

“S tim trajektom nikad nije bilo problema”

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta je u nedjelju, nakon nesreće rekao da Jadrolinija tuguje zbog trojice poginulih pomoraca te da s trajektom Lastovo nikad nije bilo problema.

Na pitanje novinara je li prije bilo problema na tom brodu koji je star više od 50 godina, Sopta je odgovorio da nikad nije bilo problema s tim brodom. “Ali, dopustite dan tuge i sućuti pa ćemo to drugi put komentirati”, dodao je i naveo da najprije treba vidjeti što se dogodilo. 

“Hajdemo danas ovo pregrmjeti i vidjeti što se desilo pa ćemo lako oko odgovornosti”, odgovorio je na pitanje vidi li u svemu svoju odgovornost.

Brod “Lastovo” je trajekt za lokalne linije klasificiran kao ro-ro putnički brod. Izgrađen je 1969. u Japanu za japanskog naručitelja gdje je zaplovio pod imenom Ishizuchi. Brod 1978. godine postaje dijelom Jadrolinijine flote. Najčešće plovi na linijama splitskog okružja. Dugačak 72,7 metara, gaza 3,7 metara i širine 13,7 metara.

“Jadrolinija” ima 39 trajekata, dva trajekta na međunarodnim linijama, 12 katamarana i četiri klasična broda, a godišnje preveze 12 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila.

Državni tajnik: Svima je u interesu da se istraga što prije dovrši

Državni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Josip Bilaver izjavio je u ponedjeljak kako je svima u interesu da se istraga o nesreći trajekta u Malom Lošinju, u kojoj su poginula trojica mornara, što prije dovrši.

“Jadrolinija ima dnevno 600 isplovljavanja na 57 brodova i ovakav događaj je nezapamćen. Svima nam je u interesu da se istraga što prije dovrši, da vidimo što se točno dogodilo, što je uzrok ove nesreće. S obzirom na toliki broj linija, naš sustav je siguran za sve putnike”, rekao je.

Komentirao je informaciju o starosti broda te ponovio da ne želi nagađati o uzroku nesreće.

“Je li to starost broda ili nešto drugo…? Cijelo vrijeme smo u kontaktu s Jadrolinijom i apeliramo da sigurnost bude što veća. Ne bih htio prejudicirati rezultate istrage, u medijima izlaze neslužbene informacije, međutim, trebamo pričekati.  Nama je stalo da nakon što se istragom utvrdi uzrok nesreće, da se to više nikad u budućnosti ne dogodi, da se ovakvi događaji spriječe na vrijeme”, kazao je Bilaver.

Naglasio je da Lučka kapetanija redovito obavlja preglede, pa tako i za trajekt Lastovo.

“Bit će naznačeno kada je obavljen posljednji pregled Lastova. Putnici se mogu pouzdati u Jadroliniju i sve njezine radnike. Na nama je sada da vidimo kako možemo unaprijediti sustav da se ovakve nesreće u budućnosti ne događaju”, zaključio je Bilaver.

Na novinarski upit što se poduzelo nakon što se više puta upozoravalo da Jadrolinija ima stare brodove, Bilaver je rekao kako bismo svi htjeli da su brodovi potpuno novi.

“Realno, to nije moguće. Trenutačno je u procesu nabava šest novih plovila, u pripremi je nabava i tri nova katamarana, a to je proces koji traje”, otkrio je.

Stanje flote: Od 39 trajekata 14 ih napunilo tri desetljeća, njih pet prešlo pola stoljeća

Država kao vlasnik prije 5-6 godina tražila pomlađivanje odavno ostarjele Jadrolinijine flote.

I prije nego će započeti istraga što se dogodilo i kako je moglo doći do nesreće u kojoj su poginula tri djelatnika i jedan teško ozlijeđen, njihov kolega konstatirao je: “Usr… stari brod”.

Time je jasno poentirao u kakvom je stanju brod star 55 godina, premda je vodstvo brodarske kompanije uvjeravalo kako je provjeren i održavan, te siguran za plovidbu. No, činjenica je da je flota Jadrolinije odavno ostarjela, a pomlađivanje na koju je i država kao vlasnik još prije pet-šest godina obvezala upravu – ne provodi se.

Da stvari u Jadroliniji ne štimaju, upozorio je prije mjesec dana dramatičnim pismom premijeru Andreju Plenkoviću i ministru prometa, mora i infrastrukture, ujedno i skupštinaru Jadrolinije, Olegu Butkoviću podnio neopozivu ostavku predsjednik Nadzornog odbora Damir Zec.

Zbog neslaganja s načinom vođenja tvrtke i praksom u nabavi brodova koji će zamijeniti stare, dotrajale brodove. Uprava, alarmirao je tada Zec, nabavku brodova provodi bez temeljite pripreme “u pogledu provjere brodova koji se kupuju, njihove cijene (koja se nerijetko čini neopravdano visokom), troškova prilagođavanja i tako dalje”.

Većina nabavljenih brodova, a tomu smo imali prilike i svjedočiti, provodila je mjesece u brodogradilištima prije nego krenu na redovne linije. Da ni ministar nije shvaćao ozbiljnost tematike svjedoči njegova izjava prije mjesec dana da situacija nije alarmantna.

Za njega je kriterij vrednovanja Jadrolinije bila stabilnost poslovanja, a ona je u tvrtki koja bilježi rekordan broj prevezenih putnika i financijskih prihoda, nije bila ni po čemu problematična. Tvrtka je lani uprihodila rekordnih 167 milijuna eura i zabilježila neto dobit od 4 milijuna eura s EBITDA 21,5 milijuna eura.

Ignorirali i prije Sopte

Godine ne određuju nužno kvalitetu broda, složit će se i neki stručnjaci s takvim stavom predsjednika Uprave Davidom Soptom, koji je nakon tragedije u Malom Lošinju upravo Lastovo izdvojio kao dobar brod za svoje vrijeme, kojemu se znao diviti po kakvim južinama je plovio. I novi brodovi se kvare, kaže, no, činjenica je da je politika vlasnika, a riječ je o državi, bila da se flotu pomlađuje, i to gradnjom novih brodova, a da se to ne događa.

Još nakon kraha Uljanika i 3. maja višegodišnjim planom poslovanja najavljivano je kako će se ići u takve projekte, no zamjene su obavljane rabljenim brodovima, uz opravdanje da se kompanija odlučila na takvu nabavu zbog hitnosti obnove flote. Zbog toga ona i nakon ‘intervencija’ i dalje ima visoke godine.

Od 39 trajekata 14 ih je tako starije od 30 godina, a pet je prešlo 50 godina. Od 12 katamarana njih je osam premašilo 30 godina, dok je od četiri klasična putnička broda takvih godišta tri, s time da su dva starija čak od 60 godina (Postira, koji je građen 1963. i Premuda iz 1957.).

Vremešan je i Marco Polo, Jadrolinijin trajekt koji plovi na međunarodnim linijama, za Italiju, a ima već 52 godine, dok je i nedavno nabavljena Dalmacija kupljena u 31. godini. U nju su vlasnici iz Norveške, brodarska kuća Fjord Line, značajno investirali prije desetak godina, a u Jadroliniji su bili u javnoj komunikaciji ponosni na tu kupnju jer predstavlja najveći brod u njezinoj floti.

Dva najmlađa broda u floti nacionalnog brodara su katamarani Kata i Danica, koji su građeni u Indoneziji 2019., dok je među trajektima najmlađi Sveti Duje, građen 2017. Ta tri broda pridružili su se Jadrolinijinoj floti u posljednjem valu, no neovisno što su ti brodovi nešto manje starosne dobi nego se obično prakticira, (pa i trajekt Oliver koji je zadnji stigao u flotu i nesretno zapeo satima na moru s 300-njak putnika, star je 27 godina), zasmetat će činjenica da je brod Lastovo kao rabljen u Jadroliniju stigao s 9 godina starosti.

Znakovit nastup Zeca

Jedan od razloga starenja flote jest i politika njezinog neobnavljanja, koju je prakticirala uprava prije Sopte, ali niti on ne provodi smjernice koje se za Jadroliniju javno komuniciralo. Iz godine u godinu se, naime, iz Jadrolinije najavljuju nove gradnje, za koju bi sigurno bila zainteresirana i domaća brodogradilišta, iz kojih je uzgred i izašlo više od polovice postojeće flote.

Prije četiri godine tako je bilo u godišnjem planu objaviti natječaje za gradnju dva broda, a prije toga Jadrolinija je dala izraditi i projekt za trajekt za najzahtjevnije linije, od Splita do Hvara, Visa, Korčule i Lastova, s kapacitetom za prijevoz 200 kamiona i osobnih vozila, te najmanje 900 putnika. No, o toj gradnji više se ne govori, a nije poznato niti što je s gradnjom tri električna broda koji će biti sufinancirani europskim sredstvima.

Za posao je iskazan velik interes brodogradilišta, a još u prosincu prošle godine iz Uprave objavljeno kako je u zadnjoj fazi odabir Dalmonta u Kraljevici, ali još nema informacija u kojoj fazi je taj posao. Pitali smo i to jučer Jadroliniju, no do zaključenja broja nismo dobili odgovor.

Znakovit je, pak, u tom pogledu bio predsjednik NO-a Zec, koji je u podcrtavanju stanja u Jadroliniji iskazao i sumnju da će taj posao biti zaključen.

Govoreći o pomorskoj nesreći u Malom Lošinju, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver kazao je da ne želi nagađati što je bio uzrok nesreće, je li to starost broda ili ljudska greška, no što god se utvrdi, temu Jadrolinije potrebno je otvoriti i propitkivati kvalitetu i sigurnost njezine flote, a posebno poslovnu politiku nabave novih brodova u floti, kojoj je, kako sve upućuje, potrebna promjena.