Ovaj inženjer ima plan kako spasiti Zagrepčane koji ne spavaju zbog buke

Gotovo cijela Slavonska avenija, križanje Horvaćanske i Selske, Avenija Dubrava, Aleja Bologne, Avenija Dubrovnik, Zagrebačka avenija... velike su to prometnice pokraj kojih žive stanovnici koji su naviknuti da moraju spavati uz buku. Obično jačine od 60 do 65 decibela što je, prema pravilniku Ministarstva zdravlja, najviša dopuštena razina buke u kojoj ljudi borave i rade.

Kritične su to točke na području Zagreba, smatra dr. sc. Alan Štimac, voditelj projekta izrade strateške karte buke te plana upravljanja njome, koje bi trebale biti prioritet rješavanju problema. Ovaj je inženjer elektrotehnike zajedno sa svojim timom iz tvrtke DARH2 posljednjih godinu i pol radio na dokumentima koje je naručio Grad Zagreb, a kao glavne izvore buke uzeli su cestovni, željeznički i zračni promet te industrijske pogone.

Nije puno skuplji od običnog

– Ti su izvori propisani europskim direktivama i ne uključuju buku koja proizlazi iz ugostiteljskih objekata te remećenja javnog reda i mira. Nije obvezno uzeti u obzir ni tramvajski promet iako se može samo za to izraditi zasebna karta buke – kaže dr. sc. Alan Štimac.

Tvrtka DARH2 specijalizirala se za poslove projektiranja u arhitekturi, prostornoj akustici i zaštiti od buke i ovo im nije prvi takav plan, koji bi trebao biti predložak za rješavanje problema. Javno izlaganje rezultata danas je u 16 sati u prostoru ZgForuma, a donijet će i malo drugačiji pogled na poteškoće s bukom.

– Općenito se smatra da su zidovi, odnosno bukobrani, glavno rješenje za takve probleme, no oni su u gradovima vrlo ograničavajući s obzirom na to da od buke štite tek objekte niske katnosti. Usto su najčešće napravljeni od akrilnog, transparentnog stakla, kakav je bukobran kod Vrbika na Slavonskoj, a oni znaju reflektirati zvuk na drugu stranu ceste. Ljudi su uvjereni i da drvored može biti zaštita od buke, ali to nije točno. On pomaže samo u tome da ne vide promet, pa automatski misle da ni buka ne dopire do njih – ističe dr. sc. Štimac dodajući da je puno bolji način borbe običan kolnik zamijeniti tzv. tihom kolničkom konstrukcijom koja upija buku od kotrljanja vozila.

– Kotrljanje je upravo najveći faktor u stvaranju buke, a javlja se već pri brzinama od 40 do 80 kilometara na sat. Tihi asfalt isti je kao i obični, samo je način postavljanja drugačiji, tako da unutar njega ostanu pore koje "upijaju" buku i snižava je za šest decibela. On nije ni znatno skuplji od običnog, no zahtijeva bolje održavanje. Iako, tihi beton dosad nije postavljan u Zagrebu – kaže dr. sc. Štimac.

Jedan od načina upravljanja bukom jest i ograničenje brzine kretanja automobila, kao i zabrana kretanja za teretna vozila u stambenom naselju. Pritom "ležeći policajci", kaže dr. sc. Štimac, nisu način da se smanji buka.

– Oni je dodatno povećavaju. Bolje su šikane, u kojima automobili moraju smanjiti brzinu jer će u protivnom izletjeti s ceste – objašnjava.

Centar grada, prema njegovu mišljenju, trebao bi biti zona bez prometa, kao što je to slučaj u mnogim europskim metropolama, no preduvjet je dobro organiziran javni prijevoz. Korištenje električnih vozila također je jedan od načina smanjenja buke.

Za svaku točku tri scenarija

Tijekom izrade strateške karte i plana koristili su različite izvore podataka, dio su dobivali od Gradskog ureda za promet, a na nekim su mjestima i mjerili razinu buke. Temeljem toga došli su do 87 najugroženijih lokacija, koliko ih je obuhvaćeno planom, a za svaku su osmislili po tri različita scenarija za rješavanje problema, tako da gradske službe mogu odlučiti koji žele provesti. A zasigurno će jedan od glavnih kriterija biti novac s obzirom na to da svako rješenje košta nekoliko milijuna kuna.

– No, kad se počne rješavati, s ovim dokumentima neće se raditi napamet, već će postojati prijedlog koji se slijedi – kaže dr. sc. Štimac. Na javnom izlaganju dobit će, pak, povratnu informaciju od građana, dio primjedbi će doći i poštom, a kad rasprava završi, 25. listopada, preostaje analiza te izrada konačnog plana.

– To mora biti gotovo do kraja godine, a nakon toga ga trebaju usvojiti gradonačelnik i Skupština – zaključuje dr. sc. Štimac.