Ovo je novi rotor: imat će podzemne tunele, semafore, biciklističke staze...

Nakon što su potkraj studenog 2016. godine raspisali natječaj za rekonstrukciju remetinečkog rotora, Grad Zagreb konačno je odabrao tko bi radove mogao izvoditi. Radi se o zajednici ponuditelja Kamgrad, Hidroelektra niskogradnja, Tigra i DIV. Odabrani su tek kao četvrti najpovoljniji izbor, kažu iz Grada, ali prvi s ispravnom ponudom. Iako su predvidjeli da bi posao mogao vrijediti 200 milijuna kuna (bez PDV-a), od šest pristiglih ponuda jedna je bila ispod te svote. Riječ je o ponudi zajednice ponuditelja GIP – Pionir, GP Krk, Osijek Koteks i Tehno – Elektro, koja iznosi 184,5 milijuna kuna bez PDV-a.

Pregovori s Ministarstvom

Ovi koji su odabrani, a predvodi ih Kamgrad, predvidjeli su da će rekonstrukciju odraditi za 224,8 milijuna kuna bez poreza, odnosno 280 mil. s PDV-om. No ima šanse da cijeli postupak "padne u vodu". Posljednjih su dana, naime, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka uložene tri žalbe tvrtki ZP Colas Hrvatska d.d., ZP Strabag AG i ZP Kolektor Koling d.o.o. Sve te tvrtke nadmetale su se na javnom natječaju, a o njihovim će žalbama za tridesetak dana odlučiti Državna komisija.

– Može se dogoditi da žalbe odbace, da usvoje samo neke navode ili da se cijeli postupak poništi. Njihove odluke uglavnom se svode na te tri točke – kaže naš sugovornik iz Grada, dodajući da bi voljeli da čim prije počnu radovi. I sam gradonačelnik najavio je da bi radovi mogli početi u travnju 2018., a dobio je i obećanje od ministra prometa Olega Butkovića da postoji velika mogućnost da se iz europskih fondova dobije 80 posto vrijednosti investicije, odnosno oko 150 milijuna kuna. Nije sve stalo samo na obećanju. U Gradu potvrđuju da se vode intenzivni razgovori s Ministarstvom po tom pitanju.

Eliminirat će 60 posto vozila

Rekonstrukcija rotora radila bi se prema idejnom projektu nastalom 2009.godine, koji je izradio tim Građevinskog fakulteta i tvrtke Aking. Glavni je projektant danas već umirovljeni profesor prof. dr. Damir Pološki, a radio ga je sa suradnicima Željkom Stepanom i Igorom Majstorovićem. Za projektnu dokumentaciju pobrinuo se, pak, IGH. Prema projektu, predviđena su dva tunela duga 280 metara koji bi spajali Jadransku i Aveniju Dubrovnik, a koji će ići i ispod tramvaja, dok će rotor biti proširen izdvojenim trakama za desno skretanje. Bit će semaforiziran, a dodane su i biciklističke staze. Postavit će i vertikalnu signalizaciju na ulazu u kružni tok pa u samom rotoru neće biti preplitanja automobila. Tramvajski i pješački režim ostat će isti.

– Sam rotor neće se mijenjati, ostat će na istoj razini, no oni koji budu u krajnjem desnom traku neće uopće ulaziti u kružni tok – rekao je svojedobno Pološki i dodao da će desni trak biti fizički odvojen malenim otocima visokim 12 centimetara, a širokim metar i pol. Ovim će rješenjem iz rotora eliminirati 60 tisuća vozila, 60 posto od onoga koliko ih danas dnevno prođe tim najprometnijim raskrižjem u Hrvatskoj. Kroz ovaj veliki kružni tok vanjskog promjera 74 metra dnevno prolazi gotovo 100.000 vozila. Drži se da je to dvostruko od kapaciteta kada se rotor gradio. Gužve su svakodnevne, pogotovo pojačane od 2009. s bujanjem novog naselja oko Arena Centra i nove dvorane. U devet godina, između 1997. i 2006., zabilježeno je 2700 prometnih nezgoda s 216 ozlijeđenih.