U autoindustriji radi 15.000 ljudi, ali prave ‘igrače’ nismo privukli

Veliki svjetski interes za Rimčev električni superautomobil C_Two, čiji je prethodnik Concept_One prvi i jedini hrvatski izvezeni automobil, potaknuo je zanimanje za hrvatsku autoindustriju. Zna se da gotove automobile, pa ni sklapanje automobila izuzev Rimca – nemamo, ali brojne hrvatske tvrtke bave se proizvodnjom autodijelova.

Najveća je AD Plastik, tvrtka koja se 1992. izdvojila iz bivše Jugoplastike i danas s 1400 zaposlenih u Hrvatskoj i još 1050 radnika u dvije ruske i jednoj tvornici u Srbiji proizvodi plastične interijere i eksterijere za automobile poput Renaulta, Peugeota, Citroena, Forda, Fiata i Volkswagena. Tu je i Cimos, hrvatska podružnica slovenskog diva iz Kopra u kojem su se nekad proizvodili i sklapali Citroeni, a koji je lani preuzela talijanska grupacija.

Cimos u Istri ima 1200 radnika koji, uz ostalo, proizvode složene sklopove, dijelove motora i mjenjača za prvu ugradnju renomiranih proizvođača poput Audija, Bentleya ili Volva. Ili proizvođač stakala Lipik glas, čijih 200-tinjak zaposlenika radi stakla za najluksuznije proizvođače automobila  poput Ferrarija, Rolls-Roycea ili BMW-a.

– Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 120 tvrtki proizvodi autodijelove ili pružaju određene usluge autoindustriji, a zapošljavaju oko 15.000 radnika. To su tvrtke iz različitih djelatnosti poput metaloprerađivačke, strojogradnje, prerade plastike, tekstila, kože, stakla, pružatelji usluga projektiranja i slično. U to su uključene velike kompanije, ali i one sasvim male poput malih obrta. Neki su potpuno orijentirani na automobilsku industriju, a nekima je to samo jedan tržišni segment – objašnjava Zoja Crnečki, direktorica AD klastera, jedne od udruga koja okuplja trenutačno 11 tvrtki koje su međusobno interesno povezane. No, kakvo je trenutačno stanje u odnosu na početak krize 2008. godine?

– Stanje u svjetskoj i hrvatskoj autoindustriji znatno je bolje nego prije nekoliko godina. Autoindustrija je u posljednjih nekoliko godina vrlo zanimljiva i dinamična. Proizvođači automobila razvoj komponenti prebacuju na dobavljače, proizvođače samih komponenti, što povećava važnost dobavljača i dodanu vrijednost njihovih proizvoda. Budemo li pratili globalne trendove, ulagali u istraživanje i razvoj, obrazovanje i usvajanje novih tehnologija, mislim da možemo biti optimistični – kaže Zoja Crnečki.

A tvrtka AD Plastik je u 2017. godini zabilježila jedne od najboljih rezultata u posljednjih 10 godina. Prihodi su joj porasli za 16,15 posto u odnosu na 2016. i iznose 1,08 milijardi kuna. Ostvarena neto dobit je 68,24 milijuna kuna, što je 37,3 posto više nego u 2016.

– Država zasigurno može pridonijeti poboljšanju poslovanja proizvođača automobilskih dijelova, jer ne smijemo zanemariti činjenicu da je sjedište naše kompanije u zemlji u kojoj ne postoji ni jedan proizvođač automobila. Ponovo spominjemo jaku kunu u odnosu na euro, što svim izvoznicima stvara teškoće, ali vjerujemo da će se prelaskom na euro to riješiti. Troškovi poslovanja, porezi, davanja i cijene energenata u Hrvatskoj poprilično su visoki, na što država također može utjecati. Razvoj ukupnog gospodarstava te poticaji za investicije i zapošljavanje također znatno pridonose poboljšanju sveukupne slike – kaže predsjednik uprave AD Plastika Marinko Došen.

I dok su druge republike bivše države imale proizvodnju automobila, što su i danas kapitalizirale Srbija (Fiat) i Slovenija (Renault), Hrvatska je po tom pitanju bila zapostavljena i sve do danas nismo uspjeli privući nijednog proizvođača automobila, dok su u isto vrijeme države Višegradske skupine Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka, kao i Rumunjska postale prave automobilske velesile.

Primjerice, u Slovačkoj, koja je bila u sličnoj poziciji kao Hrvatska nakon pada komunizma, danas se godišnje proizvede više od milijun automobila i u autoindustriji izravno radi 125.000 radnika. Posljednja je vijest da će njemački proizvođač automatskih mjenjača ZF graditi tvornicu u Pančevu u Srbiji te u njoj zaposliti 540 ljudi. Zbog čega je to tako, gdje smo pogriješili?

– Podbacili smo u privlačenju investitora iz područja industrije, a potpuno smo neuspješni u privlačenju velikih igrača iz autoindustrije. Veliki val investicija proizvođača automobila je prošao, no kontinuirano se sporadično investira u nove tvornice automobila i komponenti, stoga mislim da postoji mogućnost privlačenja investicija u Hrvatsku. Imamo dobru geostratešku lokaciju u EU i velika je šteta što je nismo iskoristili. No, kod velikih investicija bitno je ispuniti osnovne infrastrukturne preduvjete, npr. osigurati potrebne površine zemljišta koje su vlasnički čiste i objedinjene i s raspoloživom infrastrukturom. Naravno, važan je i potencijal za dodatne manje investicije kooperanata u blizini. Ujedno moramo biti povoljniji od konkurentskih zemalja po pitanju troškova radne snage, energenata, naknada, davanja, porezne politike, zakonske regulative, poticaja i olakšica. Ako sve ispunimo, kod velikih investicija važan je angažman najviših predstavnika Vlade i posebno prilagođen pristup svakoj velikoj investiciji – kaže Zoja Crnečki.

Pregovara se samo o cijeni

Tvrtka Multinorm, koja je godinama poslovala u Cerni, a posljednjih tjedana djeluje u novom pogonu u Gradištu kod Županje, već gotovo 20 godina radi s europskim automobilskim divovima: Audijem, BMW-om i VW-om. Za njih dizajniraju i izrađuju naprave koje se koriste pri proizvodnji automobila.

– Oni dođu sa svojim zamislima i zahtjevima, mi to u projektnim uredima dizajniramo i zatim u pogonima izrađujemo. Radimo s njima već gotovo 20 godina što je dokaz da su zadovoljni našim radom i kvalitetom proizvoda – kaže direktor tvrtke Multinorm Igor Begović te dodaje da je Multinorm primjer da i jedna tvrtka s istoka Hrvatske može poslovati i surađivati s tako velikim tvrtkama. Objašnjava da je u suradnji s autotvrtkama visok prag zahtjevnosti, ali i da nije nemoguće ispuniti sve što kupci traže. Prema njegovim riječima, neophodno je tehnologiju, način rada i pristup poslu prilagoditi njima. Stoga su im i pogoni opremljeni najmodernijim strojevima. Begović kaže i da im je u dugogodišnjem poslovanju najteža zadaća naučiti domaće ljude njemačkim standardima i njemačkom načinu rada te stoga kontinuirano rade na edukaciji i specijalizaciji svojih radnika.

– Pri pregovorima o poslu s tvrtkama iz autoindustrije nema razgovora o kvaliteti i terminima isporuke jer su oni zadani i u tome ne smije biti ništa sporno. Pregovara se isključivo o cijeni – kaže Begović.

Multinorm zapošljava 195 radnika, a 99 posto proizvodnje završava u inozemstvu. (B. Bradarić)