Veliki vodič: Kamere koje vide sve, u istom kadru mjere brzinu čak 32 vozila

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) sljedeće godine nabavit će 16 novih fiksnih kamera odnosno uređaja za nadzor brzine kretanja vozila, 28 kućišta/ormara, 24 ručna i 18 stacionarnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila.

Ove je godine hrvatska policija postavila 59 novih fiksnih kamera za nadzor brzine kretanja vozila te 122 kućišta/ormara u koja se postavljaju ti uređaji.

Ove godine 50.000 prekršaja

Usto, u 2019. nabavljeno je i 76 ručnih i 32 stacionarna uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, koji će, kažu u MUP-u, također dostavljati slike na Centralni server i procesuirati ih kroz aplikaciju OEP. MUP je još 2010. i 2015. nabavio 28 fiksnih uređaja za nadzor brzine na 62 lokacije odnosno kućišta/ormara, pa su tako na hrvatskim cestama trenutačno postavljeni 87 kamera za nadzor brzine i 184 kućišta u kojima će se izmjenjivati kamere, a kad sljedeće godine stigne 16 novih uređaja ukupno će biti postavljeno 103 fiksne kamere i 212 kućišta.

A nove kamere koje postavlja MUP, osim prekoračenja brzine, mogu uhvatiti vozače i u drugim prekršajima kao što su nepropisno korištenje mobitela, nekorištenje pojasa, nepropisno pretjecanje. U policiji kažu da je riječ o dva modela uređaja od dvaju različitih proizvođača i to GATSO t-Serija RT4 i Simicon CORDON M-2. A te superkamere mogu istodobno mjeriti brzine 32 vozila koja se nalaze u istom kadru!

– Sustav radi kao dopplerov radar, stoga uređaji mjere istodobno dva prometna traka u dolasku i dva prometna traka u odlasku. Također imaju mogućnost automatskog očitavanja registarskih oznaka vozila – objašnjavaju u MUP-u. Kažu i da su nove fiksne kamere za nadzor brzine postavljene u svim policijskim upravama odnosno županijama, a uglavnom evidentiraju prekoračenje brzine, premda ih je moguće koristiti i za druge prekršaje. Prema podacima policije, kamerama je u cestovnom prometu do 19. rujna ove godine utvrđeno oko 50.000 prometnih prekršaja i to uglavnom onih koji se odnose na nepropisnu odnosno nedopuštenu brzinu.

U MUP-u kažu da su zadovoljni preventivnim učinkom postavljenih fiksnih kamera. Tako navode da je u osam mjeseci ove godine evidentiran pad smrtno stradalih na prometnicama za 19,5 posto u odnosu na isto razdoblje u 2018. Ove je godine, naime, od siječnja do kraja kolovoza na hrvatskim cestama bilo 179 smrtno stradalih, a 2018. u istom razdoblju 220.

U MUP-u kažu da je pad smrtno stradalih bio posebno izražen u kolovozu ove godine i to za 39 posto. U kolovozu ove godine tako je bilo 27 poginulih na hrvatskim cestama, a u lanjskom osmom mjesecu 44. U MUP-u su nam objasnili i proceduru nakon što fiksna kamera utvrde prekršaj. Policija obavijest o tome dostavlja vlasniku vozila od kojega se traže podaci o vozaču koji je u trenutku počinjenja prekršaja upravljao vozilom. Usto, napominju u MUP-u, postoji mogućnost da prekršitelj novčanu kaznu u iznosu do 2.000 kuna plati u visini od polovice propisanog minimuma u roku od tri dana.Ne plati li prekršitelj novčanu kaznu u zadanom roku te u drugim slučajevima, na temelju dobivenih podataka o vozaču vozila u trenutku prekršaja, izdaje se prekršajni nalog vozaču odnosno sudu se podnosi optužni prijedlog ovisno o kvalifikacijama prekršaja. Time se pokreće prekršajni postupak.U MUP-u pritom ističu da će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna kazniti vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

Naplata kazni strancima

Što se tiče stranih državljana koji su uhvaćeni u prometnim prekršajima u Hrvatskoj, u policiji kažu da su stranci dužni plaćati novčane kazne za sve prekršaje, kao i za prekoračenje brzine. – Hoće li pojedina država pokretati prekršajni postupak i u slučaju neplaćanja kazne poduzimati druge zakonom predviđene mjere, to ovisi o njoj. Stoga ne raspolažemo podatkom o broju stranih vozača kažnjenih na ovaj način – kažu u MUP-u. A sve države EU dužne su, na zahtjev druge države, dostaviti podatke o vlasniku vozila za osam prometnih prekršaja. To su: prekoračenje ograničenja brzine, vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja pod utjecajem droga, vožnja bez zaštitne kacige, vožnja prometnim trakom u kojem je zabranjena vožnja te nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji.

Kazne za te prekršaje propisane su u rasponu od 300 kuna do 20.000 kuna te do 60 dana zatvora. U MUP-u navode i da naplata novčanih kazni osobama s prebivalištem izvan RH uzrokuje veće troškove i složeniji je proces jer iziskuje poduzimanje dodatnih mjera poput prijevoda. U tom slučaju se, objašnjavaju, postupak naplate provodi u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima kao što su Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Prekršajni zakon, pravilnici...

Tako prema Pravilniku o vrsti i načinu dostave podataka državama članicama Europske unije, u svrhu istraživanja prometnih prekršaja, policija utvrđuje tko je vlasnik vozila, a potom mu se na adresu šalje obavijest o počinjenom prekršaju s mogućnošću plaćanja novčane kazne ili dostavljanja podataka o počinitelju prekršaja, odnosno osobi koja je upravljala vozilom. Plati li vlasnik vozila kaznu, predmet se okončava, a ako dostavi podatke o osobi koja je upravljala vozilom i počinila prekršaj, obavijest o počinjenom prekršaju uz mogućnost plaćanja novčane kazne dostavlja se toj osobi.

– Ako utvrđeni vozač ne plati kaznu, ovisno o visini kazne, predmet se može ustupiti na naplatu državi u kojoj osoba ima prebivalište ili se po zatjecanju osobe na teritoriju države koja je utvrdila prekršaj osobi uručuje nalog za plaćanje kazne – kažu u MUP-u.