Za 12 godina automobili moraju prepoloviti ispust CO₂ – to otvara vrata autima na struju

Nema mira za proizvođače automobila. Nakon snažnog udara na dizelske automobile, koji su godinama na europskom tržištu bili poticani zbog manjeg ispusta ugljikova dioksida (CO₂), a u posljednjih nekoliko godina od izbijanja afere Dieselgate gotovo preko noći postali nepoželjni zbog zagađivanja atmosfere dušikovim oksidima (NOx), stiglo je novo ekološko ograničenje vezano uz klimatske promjene na koje najviše utječe ispust ugljikova dioksida (CO₂) u autmosferu, a cestovni promet, odnosno vožnja na fosilna goriva, jedan je od glavnih krivaca za efekt staklenika.

Pregovarači Europske unije i Europskog parlamenta nakon teških pregovora dogovorili su se da će do 2030. smanjiti emisiju ugljikova dioksida iz novih automobila za 37,5 posto u odnosu na normu koja bi trebala stupiti na snagu 2021. po kojoj će proizvođači u svojoj gami vozila morati imati prosječni ispust CO₂ od 95 g/km. To znači da bi 2030. prosječni ispust CO₂ u cijeloj proizvodnoj ponudi osobnih automobila svakog pojedinog proizvođača trebao biti 60 g/km CO₂. To će više pogoditi automobile s benzinskim motorima koji naspram usporedivih dizelaša imaju 10-20% veći ispust CO₂. Također, predlaže se da ispust CO₂ do 2030. bude 31% manji. Dogovor je preliminaran i još ga trebaju potvrditi europske institucije, ali očekuje se da se neće mijenjati.

Proizvođači automobila očekivano su nezadovoljni i boje se da će doći do otpuštanja radnika, a pitanje je koliko je realno ispunjenje tako strogih normi. Naime, trenutačno je prosjek ispusta CO₂ u flotama svih proizvođača automobila u Europi 118,5 g/km i iz današnje se perspektive čini i ispunjenje ekološke norme od prosječnih 95 g/km CO₂ za mnoge proizvođače teško ostvarivo. A nakon toga još spomenutih 37,5% manje u samo devet godina, uz privremeni cilj smanjenja za 15% do 2025. godine. Pojednostavljeno, do 2030., odnosno za 12 godina, automobili bi trebali biti dvostruko čišći nego danas.

Cilj je ostvariv jedino masovnijom proizvodnjom električnih automobila ili automobila na vodik, koji ne ispuštaju stakleničke plinove, ni CO₂ i NOx. Doduše, postavlja se pitanje iz kojih se izvora dobiva ta struja koja pokreće električne automobile, jer ako dominantno dolazi iz termoelektrana, tada je promijenjen samo objekt zagađenja. Zbog toga su veliki proizvođači najavili velika ulaganja u razvoj električnih automobila, Daimler i Volkswagen po više od 10 milijardi eura, uz predstavljanje na desetke novih modela na struju do 2025. Električni auti koji imaju 0 g/km CO₂ pomoći će im da smanje prosječni ispust flote pa će tako i dalje moći prodavati snažne aute koji imaju bitno veće ispuste od 60 g/km CO₂. Primjerice, ako u prodajnoj floti imaju pola automobila s ispustom od 120 g/km, a pola električnih s 0 g/km – prosjek je traženih 60 g/km. Već danas neki potentni dizelaši emitiraju manje od 100 g/km CO₂.

Najveći su problem električnih automobila nedostatak infrastrukture i visoka cijena baterija, a očekuje se i veća zastupljenost hibridnih automobila na koje se, primjerice, oslanja Toyota.