Stižu nove prometne kazne: Vozačima bez prekršaja treba dati popust na registraciju

Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji su izradili Ministarstvo unutarnjih poslova i Fakultet prometnih znanosti, završeno je prošli tjedan. Prijedlogom se drastično povećavaju kazne za najteže prometne prekršaje, a uvode se i novosti poput privremenog oduzimanja vozila za recidiviste.

Tako bi ubuduće bez vozila mogli ostati vozači koji su najmanje već dva puta pravomoćno kažnjeni, a ponovno su uhvaćeni u sljedećim teškim prekršajima: prekoračenju dopuštene brzine za više od 50 kilometara na sat, namjernom prolasku kroz crveno, vožnji u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, ako imaju više od 1,5 g/kg alkohola ili voze pod utjecajem droge, voze prije polaganja vozačkog ispita ili u vrijeme dok im je dozvola oduzeta zbog ranijeg prekršaja, ako odbiju alkotest ili test na droge.

Trošak čuvanja snose vozači

Vozila će se pri tome oduzimati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka, a troškove čuvanja snosit će počinitelj prekršaja. A za te najteže prekršaje znatno se povećavaju i novčane kazne, i to sa sadašnjih 5000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna. Uz to, počinitelji tih prekršaja ostat će i bez vozačke dozvole na šest mjeseci, godinu dana ili dvije godine, ovisno o tome koji im je to put da su ponovili te prekršaje. No to nije sve, udvostručuje se i broj kaznenih bodova za najteže prekršaje s tri na šest.

Predlagači izmjena i dopuna Zakona idu s povećanjem kazni za najteže prekršaje jer se ispostavilo da dosadašnje kazne za recidiviste nisu utjecale na to da ne ponavljaju prekršaje.

Na javnom savjetovanju najviše reakcija i komentara izazvala je predložena mjera oduzimanja vozila. Tako su prijevoznici postavili pitanje što će biti s vozilom kojim je vozač recidivist počinio neki od prekršaja za koji je predviđeno oduzimanje vozila, a to vozilo nije u njegovu vlasništvu nego je primjerice unajmljeno ili u vlasništvu tvrtke. Umirovljeničke udruge su se pak pobunile zbog uvođenja obveznog liječničkog pregleda za vozače koji produljuju vozačku nakon 67. godine. To smatraju diskriminacijom i pogodovanjem lobiju medicine rada. Pravobraniteljica za djecu je pak predložila da policija roditelje koji nepropisno prevoze svoju djecu prijavljuje centru za socijalnu skrb. No, iako je to predloženo s dobrim namjerama, problem je što su ti centri ionako preopterećeni poslom i teško da bi se mogli baviti i tim problemom.

Djelatnik na Odjelu za prekršajnu evidenciju i registar neplaćenih kazna, Ministarstva pravosuđa, tako je predložio uvođenje skandinavskog modela prema kojem se visina kazna za prekršaje određuje prema visini prihoda počinitelja. Napisao je da 90 posto zaposlenih u Hrvatskoj nema plaću veću od 5000 kuna, da im je problem plaćati i postojeće kazne te da je skandinavski model pravedan i riješio bi taj problem.

Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. postavljen je cilj da do 2020. imamo 213 poginulih na cestama, odnosno 50 posto manje u odnosi na 2011. godinu. No od tog cilja smo jako daleko. Lani je na hrvatskim cestama poginulo 317 osoba. To je 14 poginulih manje u odnosu na godinu prije, no to je i dalje jako daleko od željenih rezultata. Hrvatska je pri tome na samom dnu u EU po broju poginulih na cestama. Prosjek broja poginulih na cestama na milijun stanovnika za EU u 2017. iznosi 49, a u Hrvatskoj 80. Od nas su gore samo Rumunjska i Bugarska s 98 odnosno 96 poginulih na milijun stanovnika. Drastičnije kazne koje se predlažu mogle bi smanjiti crne hrvatske prometne brojke. No neki stručnjaci predlažu da bi vozačima uz batinu trebalo ponuditi i mrkvu. Tako Željko Marušić i Ivan Dadić predlažu da se nagradi vozače koji nemaju ni jedan prekršaj.

Češće kontrole

Prema njihovum prijedlogu, vozači koji su pet i više godina bez ijednog prometnog prekršaja i opomene trebali bi dobiti popuste od 50-60 posto na sva davanja, uključujuči i registraciju, te na cestarinu. Smatraju da bi se u financiranje te mjere prvenstveno trebale uključiti osiguravajuće kuće, a dijelom i država, jer izravno i znatno smanjuju materijalne rashode. Uz to, mnogi stručnjaci smatraju da strože kazne imaju samo kratkoročni učinak. Stoga napominju da do pravih pomaka u poboljšanju sigurnosti prometa može doći samo dobrom edukacijom još od najranije dobi u školama pa i u vrtićima. Djeca bi se tako upoznala s pravilima i rizicima u prometu, a to znanje bi im koristilo cijeli život. Trebalo bi, među ostalim, osnovati i agenciju za sigurnost cestovnog prometa i uspostaviti sustav hitne helikopterske medicinske pomoći u prometu. Policija bi pak trebala češće provoditi kontrole, da godišnje obuhvati 20 posto vozača.

Novosti

1. Oduzimanje vozila za recidiviste najtežih prekršaja do pravomoćnosti sudskog postupka Dobar prijedlog, no postavlja se pitanje je li to sukladno s Ustavom kao i što će biti u slučaju da vozilo nije u vlasništvu vozača koji je počinio prekršaj nego primjerice rent-a-car tvrtke. 2. Znatno povišenje najvećih novčanih kazna - s dosadašnjih 5000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna Vožnja u suprotnom smjeru, brzina veća od 50 km/h od dopuštene u naselju... za takve prekršaje nove novčane kazne su paprene. Mogle su možda biti određene po visini prihoda prekršitelja, kao npr. u Švedskoj.

3. Oduzimanje vozačke dozvole za prolazak kroz crveno svjetlo, zbog vožnje pod utjecajem alkohola..., od jednog do 24 mjeseca Mjera koja bi mogla dobro preventivno djelovati jer sad vozačima za te prekršaje, osim što će ostati bez vozačke dozvole, prijeti i drastična novčana kazna i primjeren broj kaznenih bodova.

4. Povećane kazne za korištenje mobitela i za nekorištenje sigurnosnog pojasa na 1500, odnosno 1000 kuna Distrakcija zbog mobitela je čest uzrok prometnih nesreća i prekršaja, a pojas je mogao spasiti mnoge da su bili vezani. Možda su kazne za te prekršaje, sa sadašnjih 500 kuna, mogle biti još više povećane.

5. Dvostruko povećanje negativnih bodova za najteže slučajeve kršenja zakona - s tri na šest po prekršaju Tako će oni koji ponavljaju najteže prekršaje brže ostati bez vozačke dozvole odnosno skupiti 12 kaznenih bodova. Možda se moglo ići i drastičnije pa za takve prekršaje odmah dodijeliti još više bodova.

6. Znatno postrožene kazne i za česte prekršaje poput nepoštivanja prednosti prolaska, nezaustavljanja za pješačkom prijelazu... Dobra "batina" za sve one vozače koji često rade takve prekršaje jer osim što će platiti novčanu kaznu za to od 3000 do 7000 kuna, ostat će na neko vrijeme i bez vozačke dozvole te dobiti kaznene bodove.

7. Jasno definiran Sigurnosni razmak između vozila - dvije sekunde - na autocesti, a povećane su kazne za one koji voze lijevom trakom Na naše autoceste u svakom slučaju mora se uvesti reda, a ovo je dobar put za to. Vozači, naime, često voze lijevom trakom, koji služi samo za pretjecanje, a mnogi vozači ne drže se primjerenog razmaka.

8. Uvodi se mogućnost besplatne provjere statusa vozačke dozvole na internetskim stranicama MUP-a Vrlo pohvalna novost jer će primjerice rent-a-car i prijevozničke tvrtke koje daju u najam ili ustupaju nekome svoja vozila vrlo lako moći provjeriti ima li ta osoba valjanu vozačku dozvolu.

9. Polaganje ispita za vozačku dozvolu odsad će se audio-vizualno snimati, a te snimke morat će se čuvati godinu dana Svrha ove novosti u zakonu je ujednačavanje standarda i kriterija provedbe vozačkih ispita. To će biti dobar kontrolni mehanizam i za one koji polažu i za one koji ispituju.

10. Obvezan liječnički pregled za vozače koji nakon 67. godine produljuju vozačku dozvolu Jedna od spornijih novih odredbi zakona. Umirovljenici joj se oštro protive. Možda tu granicu treba još povisiti ili se osloniti na potvrde obiteljskog liječnika. Ako ova odredba opstane, pregled bi trebao biti besplatan.